Tog 18. rujna građani Varaždina bili su u skloništima, nisu radile škole, tvornice, ustanove.
18.9.1949. Novoutemeljeni ženski rukometni klub “Kožarac” odigrao
je svoju prvu utakmicu protiv zagrebačke “Lokomotive” i izgubio
0:3. Igralo se kao predigra rukometašima “Slobode” na igralištu
“Slobode” pred oko 1000 gledatelja. Sponzor rukometašicama
“Kožarca” bila je Varaždinska industrija obuće VIO, a prvi
trener bio je Josip – Pepek Mudri. Drugu utakmicu
Varaždinske su odigrale u Varaždinu protiv osječkog “Tekstilca” i
postigle neriješen rezultat 1:1. Najveći uspjeh rukometašice
“Kožarca” postigle su u jesenskom dijelu Hrvatske lige velikog
rukometa 1950. / 51. kada su osvojile prvo mjesto.
18.9.1991. Po posljedicama, 18. rujna 1991. bio je jedan od
najžešćih Varaždinskih dana rata. Iz vojarni “Jalkovečke žrtve” i
“Kalnički partizani” granatiran je Varaždin. Stradali su
proizvodni pogoni Metalne industrije MIV, razorene kuće u
Janušićevoj ulici, pucalo se na baroknu jezgru, oštećen je odjel
hemodijalize Varaždinske bolnice. U žestokim borbama poginuo je
Ivica Sever, pripadnik sastava Zbora narodne garde iz Ivanca. U
14,40 sati predalo se osoblje Doma Jugoslavenske armije, jedan
oficir i šesnaest vojnika. Tog 18. rujna građani Varaždina bili
su u skloništima, nisu radile škole, tvornice, ustanove.