Iz Ministarstva najavljuju i specijalizaciju sudaca koji će donositi odluke u ovoj vrsti postupaka...
Ministarstvo pravosuđa, nakon nedavna dva slučaja brutalnih
ubojstava nad ženama, priprema zaokret u sankcioniranju
obiteljskog nasilja. Naime, u svakoj situaciji koja upućuje na
opasnost od ponavljanja djela, nasilnik će završiti iza rešetaka,
piše Jutarnji
list.
“Ako postoji opasnost da će nasilnik ponoviti kazneno djelo, onda
on predstavlja opasnost za žrtvu, ali i za društvo, stoga ne bi
trebao biti na slobodi”, poručuju u Ministarstvu pravosuđa.
Osniva se i radna skupina za izmjene Zakona o kaznenom postupku,
Kaznenog zakona, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o
sudovima i Sudskog registra te Sudskog poslovnika. Izmjene bi
trebale biti gotove do kraja godine, a onda i upućene u
savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.
Iz Ministarstva najavljuju i specijalizaciju sudaca koji će
donositi odluke u ovoj vrsti postupaka.
“Po uzoru na obiteljske odjele, predložit će se specijalizacija
sudaca za kaznena djela povezana s nasiljem u obitelji i nasiljem
nad ženama. Cilj tih izmjena bit će da na sudovima koji su
nadležni za postupanje u kaznenim i prekršajnim predmetima
nasilja rade suci koji su specijalizirani za tu problematiku. Ti
bi se suci licencirali na pet godina, a rad na tim predmetima
posebno bi se pratio”, najavljuju iz Ministarstva.
Idući smjer izmjena koje su definirane u Ministarstvu odnosi se
na revidiranje kazni u okviru Kaznenog zakona i u okviru Zakona o
zaštiti od nasilja u obitelji, pri čemu će poseban naglasak biti
na strožem sankcioniranju kršenja mjera. Jasno je da će
kažnjavanje morati biti strože, ali će se o visini kazni
razgovarati unutar radne skupine koja će definirati konkretne
prijedloge. Četvrti smjer odnosi se na veću zaštitu žrtve, pri
čemu će se obratiti pozornost i na anonimizaciju sudskih odluka,
piše Jutarnji.
Naime, sada se odluke objave na oglasnoj ploči anonimiziraju u
skladu s odlukom ministra pravosuđa iz 2015. godina. Po njoj se u
postupcima u kojima je isključena javnost na e-Oglasnoj ploči
anonimiziraju obrazloženja.
Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
skreće pozornost na to da pravo žrtve na tajnost podataka nije
ograničeno isključivo na žrtve seksualnog nasilja i maloljetnike
nego i na žrtve rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u bliskim
odnosa. A zakon izričito traži postupanje s posebnom pažnjom.
Inače, Ministarstvo pravosuđa i uprave počelo je ovog ljeta
osnivati nove odjele za podršku žrtvama i svjedocima na
županijskim sudovima, Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu i
Općinskom sudu u Splitu. Osnovano je sedam odjela koji pružaju
potporu žrtvama tijekom sudskog postupka i informiraju žrtve o
njihovim pravima. Osnovat će se dodatnih deset odjela, najavljuju
u Ministarstvu. Ističu i da je Nacionalni pozivni centar za žrtve
kaznenih djela na raspolaganju 24 sata dnevno, kao i da je na
raspolaganju besplatni telefon 116 006.
S MUP-om su potpisali sporazum o suradnji na projektu uspostave
sustava upućivanja žrtava na Udrugu za podršku žrtvama i
svjedocima. Pilot-projekt se provodi u PU
koprivničko-križevačkoj, PU zagrebačkoj i 7. policijskoj postaji
Zagreb. Policajci žrtvu obavještavaju o njezinim pravima i daju
joj obrazac kojim daje pristanak da se njezini podaci dostave
Udruzi putem sigurne mail adrese. Udruga odnosno Nacionalni
pozivni centar proaktivno kontaktira žrtvu i provjerava je li joj
potrebna pomoć ili podrška. Za rad Mreže i Nacionalnog centra
dodijeljeno je 16,6 milijuna kuna, piše Jutarnji
list.