Nažalost, izgorjela je u velikom požaru 1648. godine.
21.9.1991. Zbog pregovora koji su vođeni
o predaji komande 32. korpusa Jugoslavenske armije i
vojarne “Kalnički partizani” u Varaždinu nije dolazilo do
oružanih borbi. Odredi narodne zaštite, policajci i pripadnici
Zbora narodne garde držali su u obruču Jugoslavensku armiju u
vojarni “Kalnički partizani” i komandu garnizona. Neprijatelju je
postavljen ultimatum: ukoliko se ne predaju – u nedjelju ujutro
22. rujna, počet će opći napad do uništenja komande i vojarne.
21. i 22.9.1905. U Biškupcu i u natkritom
prostoru dvorišta Patačićeve palače na Kapucinskom trgu u
Varaždinu održana je 21. i 22. rujna 1905. godine velika
izložba stoke koju je otvorio hrvatski ban grof Teodor
Pejačević. Na biškupečkom sajmištu izloženo je 360 konja, a
na Kapucinskom trgu oko 400 goveda i svinja uzgajivača iz
varaždinskog kraja. Najuspješnijim izlagačima dodijeljene su
nagrade, najveće priznanje – kolajnu i «priznanicu» primio je
varaždinski veleposjednik Antun Kusi – čija je tri rasna bika
Vlada odmah otkupila – te uzgajivači Marija Pongračić i Vjekoslav
Lajtner. Novčane nagrade primilo je osam izlagača.
21.9.1888. U Varaždinu je u 70. godini umro
Ivan Hortig, pekarski majstor, dugogodišnji
gradski zastupnik. Kao ugledan građanin bio je zapovjednik
Građanske čete – «purgara» – koju dužnost je obavljao punih 25
godina. Za uspješno zapovjedanje Građanskom četom kralj Franjo
Josip Prvi dodijelio mu je naslov «major». Ivan Hortig bio je
poznat po svojoj gostoljubivosti koja ga je pod starost dovela do
osiromašenja.
21.9.1637. Gimnazija u
Varaždinu počela je raditi u novom prostoru, drvenoj
kući koju je za školu darovao grof Gašpar Drašković. Varaždinsku
su gimnaziju 1636. godine utemeljili isusovci koji su došli u
grad radi suzbijanja protenstatizma. Prvih godina gimnaziju je
pohađalo oko 250 učenika. Drvena gimnazijska kuća izgorjela je u
požaru 1648. godine pa je na njenom mjestu sagrađena zidana
jednokatnica. Danas se u toj zgradi nalaze uredi Varaždinske
biskupije.