Jesenski paket za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena predstavljen je 8. rujna, a vlada mu je vrijednost procijenila na 21 milijardu kuna...
Spočetkom listopada na snagu stupa značajan dio mjera iz
vladinog antiinflacijskog paketa, uključujući ograničenje
cijene struje za građane, realni, javni i neprofitni sektor,
rast iznosa neoporezivih primitaka za nagrađivanje radnika, a tu
su i jednokratni novčani transferi umirovljenicima i korisnicima
dječjeg doplatka.
Jesenski paket za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta
cijena predstavljen je 8. rujna, a vlada mu je vrijednost
procijenila na 21 milijardu kuna. Tada donesenom uredbom o
otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, koja se
primjenjuje od danas, vlada je osigurala stabilne cijene
električne i toplinske energije za kućanstva i poduzetništvo
Kućanstva će tako od 1. listopada ove do 31. ožujka iduće
godine, za polugodišnju potrošnju do 2500 kilovatsati (kWh),
struju plaćati po prosječnoj cijeni od 59 eura po
megavatsatu (MWh), a za potrošnju povrh toga prosječno 88
eura. Jeftinija električna energija osigurana je i za javni
te neprofitni sektor, s prosječnom cijenom od 62 eura po
megavatsatu, što uključuje vrtiće, škole, fakultete,
domove za umirovljenike, nevladine udruge,
institute, vjerske zajednice, općine, gradove, državne
institucije, komunalna poduzeća i druge, a procijenjena
vrijednost te mjere, za razdoblje od idućih šest mjeseci,
iznosi milijardu kuna. Kod poduzetništva, oni koji
za pola godine potroše do 250 tisuća kilovatsati plaćat
će jeftiniju cijenu po jedinstvenoj tarifi od 0,52 kune po
kilovatsatu, a za potrošnju iznad 250 tisuća kilovatsati,
primjenjivat će se jedinstvena tarifa od 1,62 kune.
Uvedena je i kategorija velikih potrošača koji polugodišnje
troše više od 2,5 gigavatsata (GWh), a u idućih šest mjeseci
plaćat će 230 eura po megavatsatu. Potrošnja do 2,5 gigavatsata,
a više od 250 tisuća kilovatsati, obračunavat će se
po prosječnoj cijeni od 180 eura po megavatsatu. Kada je
riječ o cijenama plina, one su za kućanstva ograničene do 1.
travnja 2023. godine, dok se za poduzeća još priprema rješenje na
razini EU-a, pri čemu se Hrvatska zalaže za ograničenje
veleprodajnih cijena plina. Kod toplinske energije, za 160 tisuća
kupaca nepromijenjena je jedinična cijena za kućanstva i
poduzetnike u centralnim i zatvorenim sustavima, što znači
da nema povećanja cijena do 31. ožujka iduće godine.
Uvedene su i mjere pomoći za dio građana koji se griju na
drva pa je tako s Hrvatskim šumama dogovoreno povećanje
proizvodnje ogrjevnog drva s milijun na 1,1 milijun kubičnih
metara, s dodatnim popustom, koji će s pet skočiti na 20 posto
cijene po kubičnom metru. Očekivani broj korisnika te mjere,
dakle onih socijalno najugroženijih, je oko 35 tisuća.
Isplate umirovljenicima, nezaposlenima, korisnicima dječjeg
doplatka…
Povećava se i broj građana sa statusom ugroženog kupca
energenata, sa 65 na 70 tisuća, što uključuje primjerice
korisnike zajamčene minimalne naknade i osobne invalidnine.
Pritom, ranije povećana mjesečna naknada s 200 na 400 kuna, sada
se podiže na 500 kuna. Isto povećanje naknade odnosi se i na
udomitelje. Također, korisnicima zajamčene minimalne naknade do
31. ožujka iduće godine osigurat će se trošak stanovanja,
komunalne naknade, grijanja i vodne usluge. Nadalje, gotovo
690.000 umirovljenika s mirovinom do 4.360 kuna u listopadu će
dobiti novi jednokratni energetski dodatak. Financijski efekt
mjere je 450 milijuna kuna, pri čemu će se onima s mirovinama
do 1.850 kuna isplatiti 1.200 kuna, one s mirovinom od
1.850,01 do 2.350 kuna sljeduje 900 kuna,
umirovljenici koji mjesečno primaju od 2.350,01 do 3.350 kuna
dobit će 600 kuna, a oni s mirovinom od 3.350,01 do 4.360
kuna dobit će 400 kuna. Od 1. siječnja 2023. za tri posto će
se povećati i iznos najniže mirovine, što će obuhvatiti više od
278 tisuća korisnika. Za one koji imaju status
nezaposlenog s 1. rujnom ove godine, predviđena je mjesečna
pomoć od po 250 kuna za listopad, studeni i prosinac.
Vrijednost te mjere je 66 milijuna kuna. Vlada će u listopadu
isplatiti i jednokratni novčani primitak korisnicima doplatka za
djecu i to za jedno dijete 300; dvoje 500; troje 700; četvero 900
i petoro i više djece 1.100 kuna po korisniku. Procijenjen
broj korisnika je 130 tisuća.
Rast iznosa neoporezivih primitaka
Vlada je povećala i iznose neoporezivih primitaka te tako
poduzetnicima dala dodatnu mogućnost i prostor za stimulaciju i
nagrađivanje zaposlenih. Od prvog dana listopada neoporezivi
iznos primitka za prigodne nagrade tako raste s tri na pet tisuća
kuna godišnje, za novčane nagrade za radne rezultate i druge
oblike dodatnog nagrađivanja radnika s pet na 7,5 tisuća kuna
godišnje, za dar djetetu do 15. godina starosti sa 600 na tisuću
kuna godišnje, a jednako se odnosi i za dar u naravi. Nadalje,
iznos neoporezivog primitka na ime novčane paušalne naknade za
podmirivanje troškova prehrane radnika skače s pet na šest tisuća
kuna godišnje, na ime naknade za korištenje privatnog automobila
u službene svrhe s dvije kune po kilometru na tri kune, a za
otpremnine prilikom odlaska u mirovinu s osam na deset tisuća
kuna.
Već ograničene cijene devet osnovnih prehrambenih proizvoda,
regulirana cijena plina u bocama…
Prije 1. listopada, na snagu je stupila odluka o ograničavanju
cijena devet osnovnih prehrambenih proizvoda, dakle onih koja
kućanstva najviše koriste – đu kojima su suncokretovo ulje,
glatko i oštro brašno, mlijeko s 2,8 posto mliječne masti, šećer,
svinjski vrat s kosti, svinjska lopatica bez kosti, cijelo pile
te svinjsko mljeveno meso (u pakiranju do jednog kilograma).
Ranije je vlada ograničila i marže te regulirala
cijenu ukapljenog naftnog plina, to jest plina u bocama,
čime se željelo obuhvatiti i one koji se nalaze u
područjima gdje nije do kraja provedena plinovodna mreža. Između
ostalog, vlada je paketom obuhvatila i studentsku populaciju, na
temelju socio-ekonomskog statusa predviđena je dodjela 2.000
dodatnih stipendija, povećanje iznosa pojedine stipendije na 200
eura, a tu je i potpora studentskim centrima kako bi studentima
ostala nepromijenjena cijena obroka od 6,50 kuna. Za
poljoprivrednike koji učinkovito koriste resurse, primjenjuju
ekološki i klimatski prihvatljive metode proizvodnje te imaju
rast troškova veći od 20 posto u odnosu na referentno razdoblje
lani, predviđeno je 240 milijuna kuna, a mjera bi ih trebala
obuhvatiti minimalno 14 tisuća. Nadalje, poljoprivrednicima u
sektorima u kojima se zbog suše očekuje pad prinosa veći od 10
posto, kao i za površine koje su stradale u ljetnim požarima,
namijenjeno je 100 milijuna kuna, pri čemu je broj korisnika
procijenjen na 20 tisuća. Radi porasta troškova, slične potpore
namijenjene su i za ribare te uzgajivače i
prerađivače u sektorima ribarstva i akvakulture. Tu su i
subvencije za prijevoznike u javnom prijevozu putnika od 1,47
kuna po litri diesel goriva, koja bi, prema procjeni vlade,
prosječno trebala smanjiti trošak obavljanja prijevoza za oko
šest posto, a trebala bi dati i mogućnost zadržavanja manje
profitabilnih linija do pune uspostave javne usluge. Povećana su
i sredstva za program “Zaželi – program zapošljavanja žena”,
za 245 milijuna kuna, a novim zapošljavanjem 4.908
žena će skrbiti za 29.639 starijih i nemoćnih osoba.
Podizanje energetske učinkovitosti kuća i stambenih zgrada,
ukidanje PDV-a na solare…
Između ostalog, po pitanju energetske učinkovitosti kuća i
stambenih zgrada, Ministarstvo graditeljstva i prostornog
uređenja provodit će mjere kojima će se sufinancirati izvođenje
radova na unaprjeđenju toplinske vanjske ovojnice, ugradnje
modernih energetskih sustava, povećanju potresne i požarne
otpornosti kuće, većoj pristupačnosti za osobe s invaliditetom, a
tu su i projekti punionica za električna vozila. Dio koji se
odnosi na obiteljske kuće predviđa iznos do 500 milijuna kuna,
broj korisnika je procijenjen na 10 tisuća. Također, do 500
milijuna kuna predviđeno je i za stambene zgrade, a broj
korisnika je sveden na 300. Vlada naglasak stavlja i na izgradnju
sunčanih elektrana te baterija za pohranu proizvedene električne
energije, kao i na poticanje ugradnje toplinskih stanica i
solarnih ploča. Tako, radi postizanja energetske sigurnosti za
isporuku grijanja iz toplinskih stanica PDV je smanjen na pet
posto, što uključuje i naknade za isporuku ogrjevnog drva,
peleta, briketa i sječke, a kako bi se potaknuo prijelaz na
obnovljive izvore energije, za kućanstva i neprofitni sektor
ukinut je PDV za isporuku i ugradnju solarnih ploča.