Na području Varaždinske županije okršeni su dijelovi planinskih masiva Ivanščice, Ravne gore, Kalnika te Varaždinsko-topličkog gorja.
Daleko od ljudskih očiju, u podzemlju Ivanščice i Ravne gore
krije se velika zaliha pitke vode ali i odbačeni otpad – jedna od
najvećih prijetnji zalihama podzemne pitke vode u Varaždinskoj
županiji, istaknuto je jučer na predavanju koje je u Županijskoj
palači u Varaždinu organizirala Speleološka udruga “Kraševski
zviri” u suradnji s Javnom ustanovom PRIRODA Varaždinske
županije.
Naime, krš u Hrvatskoj zauzima preko 50% ukupne površine kopna,
od čega mali, ali važan dio pripada i sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Na području Varaždinske županije okršeni su dijelovi planinskih
masiva Ivanščice, Ravne gore, Kalnika te Varaždinsko-topličkog
gorja. Najveći broj speleoloških objekata nalazi se na
Ravnoj gori koja je i najokršenija, nakon čega slijedi Ivanščica.
Sudionike predavanja je na početku pozdravila Sanja Kopjar,
ravnateljica Javne ustanove, a zatim su o provedenim
istraživanjima speleoloških objekata (špilja i jama) na području
Ivanščice i Ravne gore u Varaždinskoj županiji, govorile Vinka
Dubovečak i Valentina Kraš, predstavnice Speleološke udruge
“Kraševski zviri” iz Ivanca.
Speleološka udruga “Kraševski zviri” iz Ivanca djeluje već preko
13 godina i aktivna je članica Komisije za speleologiju Hrvatskog
planinarskog saveza. Uz aktivnosti na popularizaciji
speleologije, provođenju znanstvenih i stručnih istraživanja,
udruga je aktivna i u organizaciji speleoloških tečajeva,
radionica i škola, kao i u provođenju akcija čišćenja onečišćenih
speleoloških objekata, te time značajno doprinosi zaštiti prirode
Varaždinske županije.
Pojedini speleološki objekti s područja Varaždinske županije,
poput Cerjanske špilje, Zdenca pri Ciglaru i Špilje pod Špicom
uključeni su i u Ekološku mrežu Natura 2000, dok su špilje
Vindija i Mačkova pećina ujedno i zaštićeni Paleontološki
spomenici prirode te kulturno dobro Republike Hrvatske.
Odlaganje otpada u podzemlje raširena je praksa koja ugrožava
zalihe podzemne pitke vode, ali i svjetski jedinstvenu špiljsku
faunu. Brojnost onečišćenih speleoloških objekata, kao i
složenost njihove sanacije danas predstavljaju veliki problem.
Radom speleoloških udruga postignut je značajan napredak u
prepoznavanju ovog problema, kao i u organiziranom pristupu
zaštiti krškog podzemlja na svim razinama. Važna karika u
očuvanju podzemne geobaštine je i edukacija šire i stručne
javnosti, čemu značajno doprinosi i ovo predavanje.