Radove je proveo Arheološki muzej u Zagrebu u suradnji s vanjskim suradnicima i stručnjacima.
Nakon što su proteklih godina na arheološkom lokalitetu u
Varaždinskim Toplicama provedena vrlo zahtjevna istraživanja koja
su potvrdila da je riječ o izuzetno značajnom i po mnogo čemu
jedinstvenom arheološkom lokalitetu u ovom dijelu Europe, tijekom
rujna i listopada ove godine provedeni su planirani radovi prema
programu kojeg je odobrilo Ministarstvo kulture i medija.
Radove je proveo Arheološki muzej u Zagrebu u suradnji s vanjskim
suradnicima i stručnjacima i pod stalnim nadzorom te uz dozvolu
Ministarstva kulture i medija, odnosno nadležnog Konzervatorskog
odjela u Varaždinu.
Tijekom prijašnjih zahtjevnih arheoloških istraživanja koja su
dovršena 2017. godine pronađeni su brojni nalazi kamenih
spomenika i 18.000 kovanica u izvorištu koji svjedoče da se
radilo o lječilišnom i kulturnom centru, izrazito popularnom
diljem Rimskog Carstva.
Radovi na arheološkom lokalitetu usmjereni su na sanaciju i
prezentaciju sačuvane rimske arhitekture i provode se prema
projektima arhitekata, restauratora, geostatičara i drugih
stručnjaka. Budući da je osim sanacije rimske arhitekture
projektima predviđena i interpretacija nalaza u koju će, uz
klasične oblike, biti uključene i razne multimedijalne atrakcije,
Varaždinske Toplice tijekom narednih će se godina još više
pozicionirati kao termalno antičko središte ovog dijela Europe.
U ovoj godini nastavljeni su radovi na prostoru rimskog svetišta
te zidovima i opločenju oko termalnog izvora. Kako je naglašeno,
budući da se radi o vrlo specifičnoj situaciji, odnosno prostoru
u kojem neprestano izvire termalna voda na svim zonama zahvata
najprije je uspostavljena drenaža, kako bi se spriječio štetni
učinak termalne i oborinske vode.
Radovi na opločenju provedeni su na prostoru južno od termalnog
izvora, budući da su prije istraživanja tog prostora kameni
blokovi opločenja pomaknuti kako bi se moglo provesti iskopavanje
dubljih slojeva.
Nakon što je 2017. godine na cijelom tom prostoru učvršćen teren
pomoću hrastovih greda i gline jednako kao i u rimsko doba,
narednih je godina uspostavljena drenaža cijelog prostora i
dovršeni su konzervatorsko-restauratorski radovi na pojedinim
kamenim pločama, a potom se pristupilo njihovom polaganju u sloj
šljunka.
S obzirom da su pojedine ploče teže i od tisuću kilograma, za
njihovo postavljanje u razinu opločenja korišten je bager, a
budući da većina na donjoj površini ima razne utore i izbočine,
bilo je potrebno vrlo precizno nivelirati podlogu kako bi gornja
površina svih ploča imala željenu visinu.
Preostali dio prostora na kojem nisu sačuvane kamene ploče
zasipan je šljunkom, kao i zapadni trijem gdje je nakon dovršetka
radova na drenaži postavljen sloj krupnog šljunka kao podloge za
završnu nivelaciju prostora.
Ovogodišnji radovi na sanaciji zidova provedeni su u zapadnom
dijelu svetišta, pa su tako dovršeni radovi na potpornom zidu
zapadne padine i rimskom kanalu kojim je oborinska voda skupljena
iza hramova odvođena u kanalizaciju, a tijekom listopada
provedeni su redoviti radovi na održavanju lokaliteta.
U natkriveni prostor zapadno od bazilike gdje je od 2020. godine
izloženo više izuzetno značajnih natpisa i reljefa pronađenih u
istraživanjima izvorišnog bazena 2011. i 2012. godine postavljena
su i dva nova spomenika.
Da je toplički lokalitet jedinstven i u europskim okvirima
potvrđuju i dva vrlo zanimljiva natpisa – jedan posvećen božici
Fortuni i nimfama specifičan prema posveti koja govori o značaju
kulta ove božice upravo u svetištu Aquae Iasae, a drugi u kojem
se nimfe, zaštitnice termalnog izvora, prvi puta spominju kao
ljekovite. Naime, dosadašnjim istraživanjima pronađeno je oko 50
natpisa posvećenih nimfama što potvrđuje da su se posjetitelji u
nadi za ozdravljenje najčešće obraćali upravo njima.
Izlaganje nađenih spomenika na samom lokalitetu, neposredno uz
mjesto nalaza, te isticanje specifičnih građevinskih rješenja i
značaja termalne vode kao i naglašavanje atmosfere mističnog
prostora oko Rimljanima “svetog izvora” glavni su elementi na
kojima će se u budućoj interpretaciji ovog lokaliteta bazirati
autentična priča i prepoznatljivost destinacije.
Značaj lokaliteta i u europskim okvirima ponovno je potvrđen
velikim interesom vodećih stručnjaka antičke arheologije,
sudionika međunarodne konferencije održane od 20. do 22.
listopada u Pokrajinskom muzeju u Celju na kojoj je Dora Kušan
Špalj, voditeljica radova na lokalitetu u Varaždinskim Toplicama
održala vrlo zapaženo predavanje o rezultatima istraživanja i
prezentaciji nalazišta.