Bio je predsjednik upravnog odbora Matice Hrvatske u Varaždinu...
30.10.1909. Rođen je Božidar
Vančik, lingvista, esperantista, pjesnik, kulturni
djelatnik enciklopedijskog znanja, pravnik. Bio je predsjednik
upravnog odbora Matice Hrvatske u Varaždinu, predsjednik narodnog
sveučilišta, urednik esperantskih listova i jedan od
najznačajnijih pjesnika na esperantu čiji su stihovi ušli u
svjetske antologije. Božidar Vančik dao je izuzetan doprinos
proučavanju hrvatskog jezika a svoja lingvistička istraživanja
objavljivao je u časopisu “Bilten interstena” i u “Hrvatskom
književnom listu” rubrici “Jezična zrna”. Otkrivajući razlike
između hrvatskog i srpskog književnog jezika pronašao je da se,
citiramo : “…razlike sastoje od oko 10000 riječi, od oko 85
glasovnih zakona i preko 200 pravila tvorbe riječi i od
stanovitog broja sintakse, deklinacije i konjugacije…” Božidar
Vančik umro je 1970. godine.
30.10.1979. U Galeriji slika Varaždin otvorena
je izložba dječjih likovnih radova. Tu
zanimljivu izložbu organizirala je Varaždinska industrija svile,
konfekcije i kišobrana u povodu 50 – te godišnjice svojega
postojanja. U Galeriji slika bili su izloženi najbolji radovi
učenika osnovnih škola s područja varaždinske općine. Veliki broj
posjetitelja se sa zadovoljstvom upoznao s maštovitošću i
početcima likovnog stvaralaštva mladih.
30.10.1985. U Galeriji slika otvorena je
izložba “Ženski kostim 19. stoljeća”. Namjena
ove izložbe bila je prikazati razvoj odijevanja pripadnica
građanskih i djelomice plemićkih slojeva prošlog stoljeća na
primjercima iz muzejskog fundusa. Prezentirana odjeća, predmeti
modnog pribora i raznih dodataka koji su bili u uporabi ondašnjih
dana, dopunjeni su ženskim portretima sa starih fotografija
izvađenih iz već požutjelih albuma. Pomalo ukočeni likovi što su
promatrali s fotografija, svečano odjeveni i urešeni ponekim
modnim detaljem ili simbolom svog društvenog statusa svojom
dokumentarnošću bili su sjajna dopuna u prikazu pojedinog modnog
trenutka ili detalja.
~~~
Na javnim prostorima u Varaždinu nalazi se nekoliko umjetničkih
skulptura od kojih je najpoznatiji brončani kip Grgura
Ninskog na Franjevačkom trgu, djelo slavnog kipara Ivana
Meštrovića. Na ulazu u središnji varaždinski park, koji nosi ime
svjetski najpoznatijeg slaviste Varaždinca Vatroslava Jagića,
postavljena je 1938. godine povodom 100-obljetnice njegovog
rođenja – Jagićeva skulptura od bronce, rad slovenskog kipara
Janeza Vajsa. U parku je 1900. godine otkrivena skulptura
kraljice Jelisave, u atentatu ubijene supruge kralja i cara
Franje Josipa, i park je po njoj dobio ime Jelisavino šetalište.
Kasnije je skulptura Jelisave uklonjena i ime parku promijenjeno.
Jelisavinu skulpturu izradio je hrvatski kipar Ivan Rendić.
