vž kalendar

Prije 30 godina započeli radovi na iskopu građevne jame za poslovnu zgradu Varaždinske banke

Bila je to nova vizura u širem centru grada.

2.11.1884. Na poticaj velikog župana Varaždinske županije
Ognjeslava Utješinovića i gradonačelnika Varaždina Milana
Vrabčevića prikupljeni su dobrovoljni prilozi za gradnju
pravoslavne kapelice u Varaždinu. Svoj prilog dali su i đakovački
biskup Juraj Strossmayer i barun Metel Ožegović, a grad je
darovao zemljište na Banskom trgu. Građevinske radove izveo je
graditelj Radoslav Atzinger. Pravoslavna kapelica u Varaždinu
posvećena je 2.studenog i bila u sastavu parohije u Bolfanu.

2.11.1879. U Varaždinu se rodio Mirko Novak, svećenik,
skladatelj, glazbenik. Potekao je iz obitelji s osmero djece
gradskog kovača. U rodnom gradu završio je pučku školu i šest
razreda gimnazije. U Zagrebu je studirao teologiju i zaređen je
za svećenika 1902.godine. S Milanom Zjalićem Mirko Novak
utemeljio je glazbeni časopis “Sveta Cecilija” kojemu je bio
urednik. U zagrebačkoj crkvi Svetog Marka vodio je oratorijski
zbor, bio mu dirigent i solo pjevač. Od 1913. pa do smrti
1928.godine župnik je u Knegincu kraj Varaždina. Skladao je
svjetovnu i crkvenu glazbu. Sačuvano je pedesetak njegovih
skladbi.

2.11.2010. U 59.godini u Varaždinu je 2.studenoga 2010.godine
umro književnik Ivica Zamoda. Školovao se u rodnom Varaždinu,
Zagrebu i Rijeci, bio je novinar, karikaturist i književnik. Među
utemeljiteljima je Varaždinskog književnog društva u kojem je
biran za tajnika i predsjednika, pokrenuo je pjesnički recital
“Srebrnu cestu” na koju  tradicionalno dolaze brojni
hrvatski pjesnici. Ivica Zamoda napisao je desetak zbirki 
pjesama i proze od kojih su najčitanije “Ne voljeti gravitaciju”,
“Rehabilitacija”, “Knjiga koje nema”, “Ranjenička karta”, “Arhiv
ispisanih pločica.

2.11.1993. Započeli su glavni radovi na iskopu građevne jame za
poslovnu zgradu Varaždinske banke (današnja zgrada Zagrebačke
banke) na uglu Cesarčeve, Blažekove i Ulice Zrinskih i
Frankopana.

STUDENI 1969. Početkom studenog 1969. godine, nakon velikog
potresa u Banja Luci (BiH), učenice i učenici Školskog centra za
stručno obrazovanje zdravstvenih kadrova samoinicijativno su
zatražili da daju krv za stradale u Banja Luci. Ukupno 65 učenika
i učenica ove škole ili 98 % onih koji su u stanju da daju krv
pomogli su Banjalučanima u tim, za njih vrlo teškim danima.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@varazdinski.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije