Već se u ranoj mladosti počeo zanimati za fotografiju...
9.11.1879. U Lepoglavi je rođen Milan Schufflay,
povjesničar, političar, sveučilišni profesor. Doktorirao je temom
o hrvatskoj srednjovjekovnoj povijesti. Do 1908. godine radio je
u institutu za istraživanje austrijske povijesti u Beču i
državnom muzeju u Budimpešti, a zatim je profesor povijesti na
Zagrebačkom sveučilištu. Bavio se balkanskim povijesnim
problemima i albanološkim temama. Objavio je romane “Na pacifiku
2255” i “Konstantin Balšić”. Za vrijeme diktature kralja
Aleksandra ubijen je u policijskom atentatu 1931. godine.
9.11.1765. Na svom plemenitaškom imanju u
Klenovniku u 49. godini umro je Kazimir Josip Drašković, general
topništva. U habsburškoj carskoj vojsci istakao se hrabrošću u
bitkama na talijanskim i njemačkim bojištima. Za svoje zasluge
1763. godine unaprijeđen je u generala topništva i jednog od
zapovjednika vojske u Sedmogodišnjem ratu koji je trajao na
Europskim prostorima od 1756. do 1763. godine.
9.11.1911. U Vinici kraj Varaždina rođen je
Marko Ciglar, liječnik balneolog, znanstvenik, akademik.
Maturirao je na varaždinskoj gimnaziji, studij medicine završio
je u Zagrebu, balneologiju i fizikalnu medicinu specijalizirao je
u Njemačkoj. Od 1939. godine bio je liječnik i ravnatelj
lječilišta u Krapinskim Toplicama, a zatim lječilišta u Daruvaru.
U lječilištu Ilidža u Sarajevu radio je od 1945. godine, gdje je
utemeljio Zavod za balneologiju i medicinsku klimatologiju i
1967. godine Institut za fizijatriju i rehabilitaciju. Bio je
redovni profesor i u četiri mandata dekan Medicinskog fakulteta u
Sarajevu. Godine 1976. postao je redovni član Akademije nauka i
umjetnosti Bosne i Hercegovine i biran je za potpredsjednika
Akademije. Marko Ciglar autor je brojnih znanstvenih radova s
područja fizikalne medicine, balneologije, klimatoterapije,
proučavao je utjecaj sunčevih zraka na ljudski organizam i
djelovanje ljekovitih voda. Primio je mnoga ugledna znanstvena i
društvena priznanja, među njima i priznanje Ministarstva zdravlja
Sjedinjenih Američkih Država. Marko Ciglar umro je u Sarajevu 16.
listopada 1998. godine.
9.11.1985. U Narodnom kazalištu “August Cesarec”
premijerno je izvedena predstava “Ivica i Marica” autora Matka
Sršena i M. Gozze, a u režiji M. Sršena. Scenografiju je potpisao
M. Gozza, a kostimografiju Z. Jagetić. U predstavi su nastupili
D. Džakula, Z. Ožbolt, M. Sinožić, F. Kuhar, T. Lipljin, J. Kralj
– Novak, M. Ivezić i G. Slivka.
9.11.2009. Devetog studenoga 2009. godine u 75.
godini umro je u Varaždinu Božo Martinčević, klesar restaurator.
U rodnom Varaždinu izučio je klesarski zanat kod Paskutinija, u
Zagrebu je specijalizirao restauraciju kamenih spomenika, posebno
portala. Radio je na obnovi starih varaždinskih zdanja, portala
na crkvama i palačama, zaslužan je za uređenje povijesne jezgre
grada. Božo Martinčević bio je utemeljitelj Kluba mecena
Varaždinskih baroknih večeri i djelatan u Rotary klubu Varaždin,
u kojem je obavljao dužnost rizničara. Kao umjetnik i humanitarac
stekao je veliki ugled i poštovanje među Varaždincima.
9.11.1950. godine u Varaždinu je rođen Ivan
Levanić – Lefty, poznati varaždinski fotograf i
fotoreporter. U rodnom je gradu završio osnovnu te
Tekstilnu školu. Već se u ranoj mladosti počeo zanimati za
fotografiju. Svoju bogatu profesionalnu karijeru fotoreportera
započeo je u Varaždinskoj industriji svile, gdje je u to vrijeme
bio i aktivni član te prvi tajnik tamošnje foto sekcije. Ivan
Levanić je karijeru vrsnog fotoreportera nastavio u tjedniku
Varaždinske vijesti. Iz tjedna u tjedan svojom je kamerom bio
kroničar svih društvenih, sportskih, kulturnih i političkih
zbivanja tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga
stoljeća. Kao vrsni fotoreporter i umjetnički fotograf Ivan
Levanić je za svoj fotografski rad dobio niz priznanja, a njegove
su fotografije bile izložene na brojnim fotografskim izložbama.
Bio je dugogodišnji član Foto kluba Sloboda – Vis. Umro je u
Varaždinu 20. travnja 2022.