U 32 hrvatske bolnice ukupno rade 42.903 osobe od čega je zdravstvenih djelatnika s visokom stručnom spremom, odnosno liječnika 9106.
Splitska bolnica, primjerice, ima ukupno 502 zaposlena više od riječkog KBC-a koji pak zapošljava tehničkih radnika niže stručne spreme više nego što ih ima najveća bolnica u zemlji, odnosno zagrebačko Rebro.
Europski konzultant
Konkretno, u KBC-u Rijeka radi 631 liječnik i 471 djelatnik tehničke niže spreme, a isto ih je toliko zaposleno i u Vinogradskoj.
Kad se uzme u usporedbu najveće bolnice, izuzev Rebra, najviše je zaposlenih u Vinogradskoj gdje je u odnosu na bolnice istog ranga, odnosno KBC Osijek, Rijeku i Split, najviše administrativno-tehničkog osoblja.
U nizu, uvjetno rečeno, manjih bolnica broj tehničkog i administrativnog osoblja premašuje broj zaposlenih liječnika.
Primjerice, u Sisku su 203 liječnika, a 278 zaposlenih u administrativno-tehničkoj službi.
Sveukupno, prema obrazovnoj strukturi, u 32 analizirane bolnice u Hrvatskoj zdravstvenih djelatnika tri je puta više nego nezdravstvenog osoblja, ali u toj su klasifikaciji i medicinske sestre, tehničari i zdravstveni suradnici.
Stoga, kad se ogoli stručna sprema, jasno je da u nizu bolnica ima više zaposlenih u popratnim službama – kojih je 9861 – nego samih liječnika. Slučaj je to u bolnici u Varaždinu, Slavonskom Brodu, Puli, Sisku…
Reformske mjere
Upravo reorganizacija i racionalizacija nezdravstvenih usluga u bolnicama jedna je od zacrtanih reformskih mjera, a procjenjuje se da bi mogla donijeti uštedu od 40 milijuna kuna.
Zaštitarska služba, služba za pranje rublja, čišćenja, administrativne i tehničke službe po bolnicama u tom su reformskom planu navedene kao područje racionalizacije već za ovu godinu.
U praksi bi to značilo da do kraja godine treba donijeti nacionalne standarde za čišćenje bolničkih prostora i pranje rublja te izraditi model reorganizacije nezdravstvenih djelatnosti u bolnicama.
U tom procesu angažirana je i Europska komisija čiji je konzultant još za mandata bivšeg ministra zdravstva dr. Darija Nakića izradio Plan racionalizacije i reorganizacije nezdravstvenih djelatnosti u bolnicama u javnom zdravstvenom sustavu RH. Koji su zaključci europskog konzultanta, iz Ministarstva zdravstva na naš upit nisu konkretno odgovorili, samo su poručili da je “u tijeku pregled dostavljenog plana od Glavnog koordinacijskog odbora za praćenje ispunjavanja ugovornih obveza i Europske komisije”.
Hoće li se plan prihvatiti, moraju odlučiti do sredine rujna kada će Ministarstvo, dodali su, izdati suglasnost ili tražiti doradu plana.
U 55 dana 800 zaposlenih
To je samo jedna od nesumnjivo vrućih tema u zdravstvu koje čekaju ministra zdravstva prof. dr. sc. Milana Kujundžića.
Uostalom, kao kadar koji je karijeru napravio i proveo unutar jedne bolnice, Kujundžić bez sumnje zna realno stanje, a vremena za odgađanje nekih poteza više nema.
Usto akciju čeka i Europska komisija. Njegov prethodnik dr. Dario Nakić na svoj prvi ministarski dan 25. siječnja prošle godine ravnateljima svih bolnica u zemlji poslao je upit koliko je novozaposlenih od 8. studenog, odnosno ondašnjih parlamentarnih izbora.
U tom razdoblju, u 55 radnih dana, zaposleno je više od 800 ljudi, a rekorder je bila Vinogradska bolnica sa 155 novozaposlenih na neodređeno vrijeme, odnosno troje ljudi dnevno.
Nakić je tada uveo uredbu kojom je privremeno zabranio zapošljavanje, a s vremenom je preinačio u to da ravnatelji moraju tražiti suglasnost ministra o kadrovskim promjenama ako raste broj zaposlenih.
Aktualni ministar zdravstva takvu politiku nije nastavio, a iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kad smo zatražili podatke o administrativno-tehničkom osoblju, napomenuli su nam da se odnose samo na one zaposlene na neodređeno vrijeme, i to do zadnjeg dana prošle godine.
