Badnji dan ili Badnjak, a posebice badnja večer, bogati su običajima i folklornim sadržajima.
Badnji je dan, posljednji dan došašća i dan uoči Božića. kada
mnogi kršćani zapadnoga obreda bdiju u iščekivanju najradosnijeg
kršćanskog blagdana, Isusova rođenja. Dan je to bogat običajima,
dan zajedništva, koji i ove godine u vjernicima budi nadu i mir,
piše
HRT.
Diljem zemlje u tijeku su posljednje pripreme uoči sutrašnjeg
blagdana Božića. Badnjak je posljednji dan Došašća – vremena
duhovne i materijalne priprave za Božić. U kršćanskom kalendaru
Badnjak je dan koji prethodi blagdanu Božića, rođenja Isusa
Krista. Kulminacija je to intenzivne priprave za Božić koje je
počelo još prije četiri tjedna, na prvu nedjelju došašća ili
adventa.
Običaji na Badnjak
Na Badnjak se uređuje kuća za Božić, kiti se božićno drvce, peku
se kolači. Tradicionalno se na Badnjak posti i ne jede meso, iako
Katolička crkva post ne smatra obveznim. Badnjak je također ime
za drvo, panj koji se, prema tradiciji, palio na ognjištu uoči
Božića.
Badnji dan ili Badnjak, a posebice badnja večer, bogati su
običajima i folklornim sadržajima. Naziv je taj dan prije Božića
najvjerojatnije dobio od riječi bdjeti, biti budan, biti bodar,
tj. znači noć u kojoj se bdije. Vrhunac toga bdjenja jest
proslava polnoćke.
Upravo s bdjenjem povezan je niz običaja: unošenje drva badnjaka
koje gori na ognjištu tu noć i poslije, zatim božićne svijeće,
jedna ili tri, redovito povezane trobojnicom. Bdjenje počinje
uvečer kad se obitelj okuplja oko stola, i dalje s posnim jelima,
i unošenjem badnjaka i slame.
Nekada se pekao kruh koji bi bio na stolu sve do blagdana Sveta
tri kralja, a njegova je veličina simbolizirala obilje u godini
koja dolazi. Dosta se običaja izgubilo i oni su danas prilagođeni
životu u “novom” vremenu, ali naši stari još uvijek čuvaju dio
tradicije.