Postojala je i ideja da se kazalište izgradi na današnjem Stančićevom trgu.
28.12.1928. Zvonimir Suligoj postavljen je za
“učitelja vještina” u varaždinskoj gimnaziji, gdje radi do 1941.
godine. Bio je svestrano angažiran sportski djelatnik,
dugogodišnji načelnik “Sokolskog društva” i “Sokolske župe”
Varaždin. Bavio se skijanjem, gimnastikom, plivanjem,
planinarenjem. Godine 1930. pripremio je učenike gimnazije za
prvu rukometnu utakmicu odigranu u Hrvatskoj – selekcija petih i
šestih razreda pobijedila je osme razrede s 1:0. Poslije Drugog
svjetskog rata Zvonimir Suligoj obavljao je visoke dužnosti u
gimnastičkome savezu Hrvatske. Kao gimnastički sudac sudio je na
Olimpijskim igrama 1952. godine. Suligoj, inače sin vlasnika
varaždinske tiskare Viktora Suligoja, rođen je 1905. godine i
umro 1980.
28.12.1940. U selu Zamlači rodio se Milan
Kruhek, arheolog i povjesničar. Proučava srednjovjekovnu hrvatsku
povijest, objavio je znanstvene radove “Graditeljska baština
Karlovačkog Pokuplja”, “Stari grad Slunj”, “Karlovac, granice,
ljudi”. Radi u institutu za suvremenu povijest.
PROSINAC 1974. Krajem prosinca 1974. godine
prvom konstituirajućom sjednicom znanstveno – nastavnog vijeća
Fakulteta informatike i organizacije u Gradskoj vijećnici u
Varaždinu Viša ekonomska škola službeno je prerasla u fakultet te
je tako Varaždin dobio svoj prvi fakultet. Tim povodom je 21.
prosinca 1994. u velikoj dvorani Narodnog kazališta August
Cesarec održana svečanost kojoj su nazočili brojni uglednici iz
javnog života.
~~~
Sve do 18. stoljeća nije bilo javnih kazališta u našim krajevima
pa ni u Varaždinu. Prikazivane su tek kraće predstave u
zatvorenom krugu škola i velikih palača. Prvi pokušaj da se u
Varaždinu otvori gradsko kazalište je u 1769. godini, kada grof
Franjo Patačić kupuje zemljište za gradnju kazališta na današnjem
Stančićevom trgu, koje se neko vrijeme zbog toga zvao Kazališni
trg – FORUM TEATRI. Početkom 19. stoljeća, u zgradi u današnjoj
Kranjčevićevoj ulici 4, vlasništvo obitelji Mekovec, otvorena je
dvorana gdje su održavane kazališne predstave putujućih glumačkih
družina i priređivani plesovi. Dvorana je bila dužine 17 metara i
širine 7,5 metara, imala je galeriju i podij za glazbu. U
Kranjčevićevoj ulici kazališne predstave prikazivane su do 1873.
godine, kada je sagrađena velika kazališna zgrada.
