Jedna od najljepših varaždinskih palača koja ima ranosklasicističke stilske karakteristike, dovršena je 1805. godine. Znate kako li se zvala tada?
4.1.1808. U Novaki kraj Maruševca rodio se Matija Smodek,
sveučilišni profesor, ilirac i jezikoslovac. Filozofiju i pravne
znanosti je studirao u Zagrebu i Budimpešti gdje je stekao
doktorat iz filozofije i prava. Na Pravoslovnoj akademiji u
Zagrebu je bio profesor statistike i ugarskog rudnog prava.
Matija Smodek umro je 1881.godine.
4.1.1804. Obavljena je izmjera zemljišta u današnjoj
Preradovićevoj ulici 17, gdje je planirana izgradnja palače
grofova Erdödy. Jedna od najljepših varaždinskih palača koja ima
ranosklasicističke stilske karakteristike, dovršena je
1805.godine. Krajem 19.stoljeća vlasnica palače postaje grofica
Paula Oršić pa stoga danas palača nosi njeno ime.
4.1.1733. U Varaždinu je umro general i hrvatski ban grof Ivan
Peti Drašković. Djetinjstvo je proveo u Varaždinu, studirao je
pravo u Bologni i filozofiju u Beču. Borio se protiv Turaka pod
zapovjedništvom bana Nikole Zrinskog i istakao se u bitkama kod
Pečuha i Osijeka. Godine 1682. Sabor je Ivana Petog Draškovića
izabrao za vrhovnog zapovjednika konjaništva, a nakon pobjede nad
Turcima kod Zrina 1689. imenovan je podmaršalom i zapovjednikom
narodne vojske. Obavljao je i dužnost velikog župana
valpovačkog i baranjskog, zatim banskog namjesnika i 1732.godine
izabran je za hrvatskog bana. Ivan Peti Drašković bio je četvrti
hrvatski ban iz ugledne plemićke obitelji Drašković. Sahranjen je
u varaždinskoj isusovačkoj crkvi u obiteljskoj grobnici.
~~~
Najstariji crtež grada Varaždina je iz 1621. godine, a izradio ga
je Severin Roter. Grad je slikan sa zapadne strane, u prvom
planu su kuće, gospodarske zgrade i vrtovi u predgrađu – na
prostoru današnjih ulica Braće Radića i Vrazove, a ispred njih su
opkopi s vodom i bedemi koji su štitili unutarnji dio grada. Iza
zidina u lijevom uglu crteža vidljiv je feudalni dvorac –
tvrđava. U sredini vedute je visoki toranj neobičnog izgleda na
Gradskoj vijećnici koji je kasnije vjerojatni stradao u nekom od
požara. Na desnoj strani nalazi se toranj župne crkve svetog
Nikole. Bedemi oko grada imali su oblik četverokuta, a pojedine
stranice bile su duge do 550 metara. Unutar zidina na
skučenom prostoru zbijene jedna uz drugu bile su građanske kuće
građene uglavnom od drveta s drvenim krovovima.