Komisija je poručila da će nastaviti pratiti prelazak Hrvatske na euro te će tijekom idućih tjedana nastaviti mjeriti iskustvo hrvatskih građanki i građana u vezi s prelaskom na europsku valutu...
Gotovo tjedan dana nakon ulaska Hrvatske u europodručje, prelazak
Hrvatske na euro u početnoj fazi dobro napreduje, pokazuje anketa
Europske komisije (EK), izvršnog tijela EU-a koje taj događaj
ocjenjuje važnom prekretnicom za Hrvatsku, europodručje i
cijelu Uniju.
“Većina gotovinskih plaćanja (51 posto) u eurima u trgovinama je
postignuta 5. siječnja 2023. Kod većine transakcija, njih čak 93
posto, potrošačima je ostatak vraćen isključivo u eurima, 35
posto ispitanih hrvatskih građana izjavilo je da sa sobom
nose samo novčanice eura, a njih 36 posto samo kovanice
eura”, doznaje se iz ankete koju prenosi predstavništvo EK-a u
Hrvatskoj.
Prema ispitivanju Eurobarometra, od 199 ispitanika njih šest
posto je 5. siječnja u novčaniku imalo hrvatske kune, pet posto
uglavnom kune, 19 posto uglavnom eure, samo eure 35 posto, pola
kuna i pola eura je imalo njih 27 posto, a osam posto nije imalo
nikakve novčanice. Svoju zadnju kupovinu u gotovini je na taj dan
u kunama obavilo 25 posto ispitanika, njih tri posto je to
učinilo i u kunama i u eurima, njih 29 posto samo u eurima, a
karticom 13 posto. Taj dan njih 30 posto nije ništa kupilo.
Dvojno iskazivanje cijena postalo je obvezno 5. rujna 2022., a
završit će 12 mjeseci nakon datuma uvođenja eura (31. prosinca
2023.). Povlačenje novčanica i kovanica kune iz optjecaja
započelo je u prosincu 2022. te je do 31. prosinca već iz
opticaja povučeno 55 posto novčanica kune i trećina kovanica
kune.
EK navodi da se hrvatski maloprodajni sektor dobro nosi s
postupkom prelaska i paralelnim korištenjem dvaju valuta. “Nisu
prijavljeni veći problemi s čekanjem u redovima ni problemi sa
samim blagajnama. Konverzija na bankomatima također se
odvija neometano, pri čemu 70 posto svih bankomata u
Hrvatskoj već distribuira euronovčanice od prvog sata 1. siječnja
2023. Broj i opseg povlačenja ostali su na razinama usporedivim s
onima prije prelaska na euro”, ističe Komisija.
S prelaskom na euro Hrvatska je uvela Etički kodeks kako bi se
osigurala stabilnost cijena robe i usluga te pomoć tvrtkama da
ispravno i bez neopravdanih povećanja izračunaju i prikazuju
cijene. Nacionalno inspekcijsko tijelo zaduženo je za praćenje i
kontrolu cijena te u slučaju prekršaja ima ovlasti poduzeti
odgovarajuće mjere.
Komisija je poručila da će nastaviti pratiti prelazak Hrvatske na
euro te će tijekom idućih tjedana nastaviti mjeriti iskustvo
hrvatskih građanki i građana u vezi s prelaskom na europsku
valutu.
Hrvatska je 1. siječnja 2023. uvela euro kao svoju valutu i u
potpunosti se pridružila schengenskom području. Uključujući
Hrvatsku, zajedničku valutu EU-a sada koristi 20 država članica i
347 milijuna građana EU-a. Što se tiče Schengena, ovo je njegovo
osmo proširenje, prvo nakon 11 godina. Schengensko područje
omogućuje slobodno putovanje među državama članicama, bez
graničnih kontrola, za 420 milijuna ljudi.