'Liječnici iz javnog zdravstvenog sustava moći će i nadalje u svoje slobodno vrijeme dodatno raditi u privatnoj praksi po propisanim uvjetima i uz odobrenja ravnatelja ako su prethodno ispunili sve svoje radne obveze i odradili propisano radno vrijeme', poručuje ministar
Iz Ministarstva zdravstva poručili su u nedjelju da
bolničkim liječnicima koji rade i privatno i pritom ne
ispunjavaju svoje radne obaveze, prijete sankcije, nakon što je
ministar Vili Beroš ove
jeseni zatražio strože vođenje evidencije o radnom
vremenu u bolnicama.
“Za utvrđene nepravilnosti pokrenuti su postupci utvrđivanja
odgovornosti, a nadležna tijela sustava odlučit će o sankcijama u
skladu s važećim propisima”, ističe ministar Beroš u priopćenju.
U studenom je ravnateljima bolnica stigao dopis iz Ministarstva u
kojemu je zatraženo strože vođenje evidencije o radnom vremenu
pomoću bolničkog informacijskog sustava koji prati ispunjavanje
obveza iz radnog odnosa za svakog djelatnika. Poslano je i
upozorenje poslodavcima koji ne vode evidenciju o radnom
vremenu, da će biti prekršajno odgovorni.
“Nažalost, naši inspektori utvrdili su da ima i liječnika koji
nisu poštivali svoje radne obveze neopravdanim izostancima u
radno vrijeme, radom u privatnim ustanovama bez odgovarajućih
odobrenja ravnatelja ili neispunjavanjem svojih radnih
obveza. Inspekcijski nadzori nastavit će se i ubuduće”,
poručuje ministar.
Inspekcija je utvrdila i da se najveći dio
zaposlenika odgovorno odnosi prema obvezama, od pridržavanja
propisanog radnog vremena do ispunjavanja radnih obveza i
pružanja usluga pacijentima. “Liječnici iz javnog zdravstvenog
sustava moći će i nadalje u svoje slobodno vrijeme dodatno raditi
u privatnoj praksi po propisanim uvjetima i uz odobrenja
ravnatelja ako su prethodno ispunili sve svoje radne obveze i
odradili propisano radno vrijeme”, poručuje ministar.
Ministar se u priopćenju osvrnuo i
na preventivne zdravstvene preglede koje će
se provoditi od ove godine i poručio da će oni donijeti
višestruku korist građanima, poslodavcima i
zdravstvenom sustavu. Naglasak je na kontroli zdravstvenog
stanja, sprječavanju oboljenja ili što ranijem otkrivanju
bolesti, posebno zloćudnih, čime se povećava mogućnost njihova
uspješnog liječenja. Time se želimo priključiti razvijenim
zemljama koje preventivnim pregledima postižu puno bolje
rezultate u zaštiti zdravlja svojih građana i
učinkovitije liječenje bolesti.
“Mnogostruke su koristi preventive, prvenstveno
za pojedinca i zdravstveni sustav, a nije zanemariva
ni dobrobit poslodavcima kao i zdravstvenom i državnom
proračunu”, kaže ministar zdravstva u najavi sveobuhvatnih
priprema zdravstvenog sustava za početak primjene preventivnih
pregleda u našoj zemlji. Kako bi se uspješno provodili ovi
preventivni pregledi, potrebna je bolja organiziranost
i učinkovitost zdravstvenog sustava. Stoga je ministar
uputio krajem prošle godine svim ravnateljima javnih zdravstvenih
ustanova zahtjev da se odgovorno posvete prilagodbi organizacije
rada ustanova, korištenju radnog vremena i ispunjavanju svih
radnih obveza, a od inspekcijskih službi Ministarstva zdravstva
zatražio da nadziru njihovo provođenje.