'Njihova žrtva utkana je i u priznanje Republike Hrvatske', rekao je gradonačenik Novog Marofa Siniša Jenkač.
Prije 31 godinu, 7. siječnja 1992., u Podrutama kod Novog Marofa
raketama iz borbenog zrakoplova MIG-21 jugoslavenske vojske
srušen je nenaoružani helikopter s petoricom članovima
Promatračke misije Europske zajednice koji su se iz Mađarske
vraćali u Hrvatsku.
U tragičnom događaju koji je bio prekretnica u borbi za
samostalnost i neovisnost Republike Hrvatske poginuli su
talijanski časnici Enzo Venturini, Marco Matta, Silvano Natale i
Fiorenzo Ramacci te francuski časnik Jean Loup Eychenne.
Kako se ne bi zaboravila žrtva europskih promatrača u uspostavi
mira i očuvanju demokracije na ovim prostorima, Grad Novi Marof
svake godine obilježava obljetnicu ove tragedije, pa je tako u
utorak kod komemorativne kapele u Podrutama održan komemorativni
skup na kojem je gradonačelnik Siniša Jenkač naglasio kako su
europski promatrači došli donijeti mir i o njemu svjedočiti te
potaknuti prestanak ratnih sukoba.
– Nažalost, njihova žrtva utkana je i u priznanje Republike
Hrvatske. Tadašnja jugokomunistička vojska željela je upravo ovim
činom optužiti Vladu i hrvatsku državu, koja još nije niti bila
priznata i koja se borila da dokaže svoje priznanje i postojanje
te da dokaže da smo upravo mi žrtve, a agresori su to htjeli
prikazati obrnuto. Hvala Bogu, bilo je i previše svjedoka koji su
posvjedočili i ovo je jedan od događaja koji je dao pečat
nastojanju hrvatske države i političkog vrha da dokažemo tko je
žrtva, a tko je agresor – rekao je Jenkač, izaslanik predsjednika
Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića.
Predsjednik Skupštine Varaždinske županije Josip Križanić
istaknuo je da se svi još dobro sjećamo tog zvjerskog čina koji
se dogodio u Podrutama i koji je zgranuo cijelu Hrvatsku javnost.
– Posebice je zgranuo nas na sjeveru koji još nismo bili
zahvaćeni strašnim ratom koji je već bio u drugim dijelovima
Hrvatske. Pogibija talijanskih i francuskog časnika nije bila
uzaludna. Taj čin je već nakon nekoliko dana rezultirao
priznavanjem Hrvatske, najprije naših prijatelja susjeda, a
kasnije i drugih članica ondašnje Europske zajednice, a i drugih
svjetskih država. Mi smo tada ponadali da će to pomoći
razrješavanju naših ratnih sukoba i da će neprijatelj biti, ako
ništa drugo, barem malo blaži. Grdno smo se prevali jer upravo
nakon tih događanja oni su bili još žešći i još brutalniji u
svojim zvjerstvima – rekao je Križanić.
S komemorativnog je skupa poručio i kako od srca zahvaljuje i
svim hrvatskim, posebno varaždinskim braniteljima.
– Nakon oslobađanja varaždinskih vojarni i oružja koje je
pristiglo diljem Lijepe naše bitno se promijenio tijek rata, a
svi naši Varaždinci, gotovo svi bojovnici koji su ovdje bili na
oslobađanju vojarni ratovali su od Dubrovnika do Vukovara –
podsjetio je Križanić.
Izaslanik hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića i
predsjednikov savjetnik za obranu i nacionalnu sigurnost dr. sc
Dragan Lozančić rekao je da su mnogi gradovi i sela naše domovine
bili danima i tjednima prije ovog događaja izloženi nemilosrdnim
napadima i stradanjima nevinih žrtava od strane moćnog agresora
koji nije prezao ni pred čime.
– Iako se hrvatski narod nalazio u vrlo teškoj situaciji, dolazak
promatračke misije Europske zajednice u nama je probudio nadu da
nismo sami i dodatno nas je osnažio u našoj obrani. Europski
promatrači imali su značajnu ulogu da istina o svemu što se tada
događalo u Hrvatskoj, ode u svijet. A to je bilo iznimno važno za
afirmaciju pravednosti naše borbe za slobodu i međunarodno
priznaje – rekao je Lozančić dodajući da su nas su nakon
međunarodnog priznanja čekali još teški i krvavi dani, mjeseci i
godine do konačne pobjede u Domovinskom ratu.
– Danas Republika Hrvatska kao aktivna i punopravna članica
Euroatlantske zajednice vrlo aktivno doprinosi uspostavi i
očuvanju mira diljem svijeta, svojim sudjelovanjem u brojnim
međunarodnim vojnim misijama, operacijama i aktivnostima. Žrtva
koju su članovi promatračke misije Europske zajednice napravili
nikada se ne smije zaboraviti i na tome ćemo im uvijek biti
zahvalni – poručio je Lozančić.
Gordan Grlić Radman, izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja
Plenkovića i ministar vanjskih i europskih poslova kazao je da je
napad na helikoptere bio očajnički potez jugoslavenske armije da
nasiljem zaustavi ono što se više nije moglo zaustaviti.
– To je borba za slobodu, Domovinski rat i priznanje suverenosti
hrvatske države. Pucanj u helikopter i te žrtve zapravo su
ubrzale priznanje Republike Hrvatske i ponavljam da ono što je
prije 31 godinu, ta težnja za hrvatskom slobodom, težnja za
izlazak iz umjetne i nasilne tvorevine koju je velikosrpski
hegemonizam nastojao pod svaku cijenu silom zaustaviti nije se
dogodio i danas vidimo gdje je Hrvatska, a gdje su sve oni
sljednici te politike završili – rekao je ministar.
Kazao je kako mu je jako žao zbog tih žrtava, ali i žrtve
hrvatskih branitelja.
– Hrvatska je cijela bila uključena u borbu za slobodu, a
Domovinski rat je homogenizirao hrvatski narod i ono što je
krvlju stečeno to se ne da nikada više i nikome. Ponavlja se,
nažalost, u Ukrajini, ruskom agresijom, a mi smo snažno pokazali
solidarnost i empatiju i dali smo izdašnu pomoć Ukrajini,
solidarizirali smo se s njihovom borbom za slobodu – rekao je
Radman dodajući da Hrvatska sva svoja iskustva želi podijeliti s
ukrajinskim prijateljima.
Lilas Bernheim, prva savjetnica Veleposlanstva Francuske je u
svom govoru naglasila da je za dva talijanska nenaoružana
helikoptera bilo jasno da rade u funkciji Europske zajednice i da
su poginuli promatrači bili članovi misije koja je trebala
nadzirati prekida borbenih sukoba. Zahvalila je hrvatskoj vlasti
te osobno gradonačelniku Novog Marofa što se nastavlja
obilježavanje ovog tragičnog događaja. Zaključila je kako je zbog
svih aktualnih događanja u svijetu , posebice Ukrajini, vrlo
važno očuvanje sigurnosti u Europi i svijetu.
Da žrtva europskih promatrača nije bila uzaludna istaknuo je i
veleposlanik Talijanske Republike u Hrvatskoj NJ. E. Pierfrancesc
Sacco. Naglasio je da je ovaj događaj doprinio procesu
priznavanja Hrvatske i njezinom ulasku u sve važne europske i
svjetske integracije.