O nastanku imena Varaždin najopširnije je pisao povjesničar Julije Janković...
13.1.1939. Grupa književnika Hrvatskoga zagorja,
Podravine i Međimurja održala je prvu javnu
priredbu koja se održala u prostorijama Narodne
čitaonice u Varaždinu. Sudjelovali i čitali su književnici
Mihovil Pavlek Miškina, Vilko Ivanuša, Stjepan Banek, Stjepan
Galinec, Stjepko Ostroški, Stjepan Bence i Bruno Steiner –
Županić.
13.1.1796. U Varaždinu je umro zidar i graditelj
Joanes Adamus Posch. Osim gradnje mnogobrojnih
zgrada prije požara 1776.godine, njegovo najznačajnije djelo je
sudjelovanje u obnovi izgorjelog Varaždina. Posch je zaslužan da
se prilikom obnove sačuvala tradicija kasnobaroknog
graditeljstva, a nove i strane zidare koji su došli je učio te im
nametnuo dotadašnji stil gradnje palača i građanskih kuća. Neke
od njegovih građevina su Župna crkva svetog Nikole te crkve
svetog Vida i svetog Florijana. Joanes Adamus Posch rodio se
1729.godine u Austriji.
~~~
Varaždin je svoje ime dobio spajanjem dviju riječi –
varaš i tin. Riječ VARAŠ, varoš, var, znači
grad, a TIN u slavenskim jezicima označava utvrđeno mjesto. U
ranom srednjem vijeku, kada je Varaždin dobio ime, varaš su zvali
veće naselje gdje su živjeli slobodni građani koji su se nazivali
VARAŠČANI. Za razliku od njih – ljudi koji su živjeli na
vlastelinskim posjedima i zaseocima bili su kmetovi, podanici
gospodara. Srednjovjekovno varaždinsko naselje bilo je utvrđeno
bedemima i opkopima napunjenim vodom pa je imenu VARAŠ dodana
riječ TIN. Naselja, koja završavaju s riječju TIN, najviše ima u
Češkoj, među njima su od poznatijih Karlovtin, Vltavotin, Hostin.
Kao Varaždin na sličan način dobili su imena gradovi Petrovaradin
i Varadin. O nastanku imena Varaždin najopširnije je pisao
povjesničar Julije Janković u knjizi “Pabirci po povijesti
Županije varaždinske” koja je objavljena 1898.godine.