Inicijator osnivanja čitaonice bio je barun Metel Ožegović, po kojem danas varaždinska knjižnica nosi ime.
15.1.1970. U Varaždinu je umro veterinar
Valent Novak. Gimnaziju je završio u Varaždinu,
studij veterine diplomirao u Zagrebu. Bio je ravnatelj
varaždinske Veterinarske stanice i suutemeljitelj poslovnog
udruženja veterinarskih stanica Hrvatske. Kao stručnjak, radio je
na suzbijanju stočnih zaraznih bolesti i na organizaciji terenske
veterinarske službe.
15.1.1930. U Zagrebu je umro veletrgovac i
industrijski poduzetnik Oskar Egersdorfer. Rođen
je u Varaždinu 1873. godine i u rodnom gradu maturirao je na
gimnaziji. U vojsci je stekao čin poručnika, zatim otputovao u
Južnu Ameriku, bio instruktor u čileanskoj vojsci, radio u
rudnicima Perua i na gradnji Panamskog kanala. U Kolumbiji je
podigao plantaže banana što mu je donijelo ogromno bogatstvo koje
mu je omogućilo da kupuje brodove i postane ugledni svjetski
brodar. Povratkom u Hrvatsku, Oskar Egersdorfer je radio na
razvoju mljekarske industrije te na otvaranju zastupstva stranih
tvrtki u Zagrebu. Švedska vlada imenovala ga je svojim počasnim
konzulom u Hrvatskoj.
15.1.1905. Počelo je tiskanje
humorističnog lista “Štefek z mustači”, kojeg je
pokrenuo i izdavao doktor Pero Magdić, odvjetnik, političar i
varaždinski gradonačelnik. List je izlazio do 1907. godine.
15.1.1838. Barun Metel Ožegović, jedan od vođa
Ilirskog preporoda i veliki bilježnik Varaždinske županije,
uputio je poziv Varaždincima za utemeljenje Ilirske čitaonice.
Poziv je uspio te je čitaonica sa radom počela iste godine uz
obilnu pomoć i podršku Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ljudevita
Gaja, Mirka Bogovića, Stanka Vraza, Janka Draškovića i drugih
hrvatskih uglednika onog doba. Knjige za čitaonicu su prikupili
hrvatski domoljubi. Čitaonica je u početku imala svoje prostore u
palači Herzer na Franjevačkom trgu.