Za predsjednicu je bila izabrana grofica Henrieta Schmidegg.
20.1.1903. U Ivancu je otvoreno novo rudarsko
okno u kojem je zaposleno 200 rudara. Počeci vađenja ugljena
lignita visoke kvalitete u ivanečko-ladanjskom rudarskom bazenu
datiraju s kraja 19. stoljeća, kada su otvorene jame “Josef” kod
Kuljevčice i “Višević jama” kod Kaniže. Godine 1901. otvara se
jama “Flora”, a onda slijede ostala okna. U razdbolju do II.
svjetskog rata u ivanečko-ladanjskim ugljenokopima radilo je oko
800 rudara.
20.1.1899. Gradski zastupnici grada Varaždina
prihvatili su nacrt državnog nadinžinjera Lazara Nikolića oko
gradnje jednokatne poštanske palače. Prihvaćeno je da u prizemlju
budu poštanski uredi, na prvom katu telefonska centrala,
brzojavni ured i stan upravnika pošte. Gradnja poštanske zgrade
počela je 1901., a dovršena je 1902. godine. Zgradu pošte gradio
je varaždinski graditelj Julije Visert.
20.1.1887. U Varaždinu je utemeljena podružnica
Crvenoga križa, za čiju je predsjednicu izabrana grofica Henrieta
Schmidegg, a za potpredsjednika pl. Emerik Imbro Josipović.
Poticaj za utemeljenje varaždinske podružnice Crvenoga križa dao
je veliki župan Varaždinske županije Radoslav pl. Rubido – Zichy,
vlastelin iz Gornje Rijeke.
20.1.1935. Skijaška sekcija planinarskog društva
“Ravna gora” organizirala je prvi izlet za svoje članove na Ravnu
goru. Mladi varaždinci skijanje su učili na padinama
Varaždinbrega, kod najvišeg vrha Glaviča.
20.1.1897. U Zagrebu je umro Adolf Fodor,
liječnik i ljekarnik. Rodio se u Varaždinu 1853. godine i u
rodnom gradu maturirao je na gimnaziji. Medicinu je studirao i
diplomirao u Beču, gdje je stekao i magisterij farmacije. Kao
kupališni liječnik radio je od 1870. do 1884. u Varaždinskim
Toplicama i rukovodio radom topličkog lječilišta. Napisao je
knjižicu s naslovom “Warasdin Toeplitz in Croatien in kurzer
Darstellung”. Od 1892. do smrti radio je u Zagrebu, gdje je bio
kotarski liječnik te predstojnik “Kraljevskog zemaljskog zavoda
za proizvodnju animalnog cjepiva”.
20.1. 2004. U Zagrebu je umro Zlatko Pepeonik,
geograf, sveučilišni profesor. Rođen je u Varaždinu 1934. godine.
Nakon gimnazije u rodnom gradu studirao je na zagrebačkom
Prirodoslovno – matematičkom fakultetu i doktorirao iz
demografije. Radio je kao redovni profesor Prirodoslovno –
matematičkog fakulteta i pročelnik njegovog Geografskog odjela,
predavao je na sveučilištima u Portlandu i Ostinu (Austinu).
Zlatko Pepeonik bio je predsjednik Hrvatskog geografskog društva,
glavni urednik časopisa “Priroda” i “Geografski horizonti”, član
suradnik Razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti
i umjetnosti. Autor je brojnih znanstvenih djela, rasprava i
članaka.