U sustavu hitne dugo već vlada nezadovoljstvo, bilo je prosvjeda, a nedavni slučaj žene koja je čekala hitnu šest sati, a onda i umrla, 'pozvao' je inspekciju na vrata varaždinskog zavoda.
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu kod svakog
slučaja na terenu samoproglašava se nenadležnom, pravilnici koje
donosi u praksi se ne provode pa mnogi županijski zavodi nemaju
ni adekvatna vozila hitne pomoći ni opremu. Koji je smisao jednog
krovnog zavoda koji nema nikakve ingerencije na terenu, pitaju se
djelatnici hitne pomoći.
U sustavu hitne dugo već vlada nezadovoljstvo. Proljetos su
hitnjaci i prosvjedovali, a sada ponovno traže ostavku dr.
Maje Grbe Bujević, ravnateljice središnjeg
Zavoda. Još lani napravili su prijedlog zakona kojim bi se sustav
trebao poboljšati. Traže beneficirani radni staž jer jedina su
hitna služba koja ga nema, a imali su ga i oni do 1998. Traže i
da se ujednači osposobljavanje i standard opremljenosti jer sada
o financijskim mogućnostima pojedine županije ovisi kakva će biti
opremljenost pojedinih zavoda. Zbog toga bi i financiranje hitne
pomoći trebalo ići iz državnog proračuna.
– Vozila su nam osnovno sredstvo za rad, a svaka županija kupuje
ih prema svojim mogućnostima. Naravno da će bogatije županije
kupiti bolja vozila, a siromašnije kako mogu pa to znaju biti
i prerađena dostavna vozila, za koja nam pacijenti nerijetko
kažu: Bolje da me niste ni vozili u ovome! Znači, nemaju svi
pacijenti u Hrvatskoj jednaku zdravstvenu skrb. Zato u svom
prijedlogu zakona tražimo da svugdje to budu vozila adekvatno za
prijevoz hitnih pacijenata. Još je bolji primjer priručno
sredstvo za reanimaciju “Lucas”. To su mehaničke “ruke” koje rade
pritisak na prsni koš umjesto čovjeka, što je od ogromne pomoći
ako znamo da reanimacija nekad može potrajati i sat vremena, a
pitanje je kako tko to može izdržati. Za to vrijeme osoba iz tima
može davati terapiju ili nešto drugo obavljati. Taj sustav imaju
veliki gradovi, ima ih i u Istri gdje je Hitna najkvalitetnija i
osoblje najbolje educirano, ali siromašne županije ga
nemaju. U zemljama EU to je ne standard već obavezni dio
opreme, a kod nas je to nadstandard – opisuje Danijel
Šota, predsjednik Udruge djelatnika hitne medicinske
pomoći. Tvrdi i da je protokol za dispečere zastario i u svijetu
ga osim Hrvatske primjenjuje još samo Srbija i Norveška, a svi
ostali su preuzeli moderniji američki sustav.
– Nedavno je žena u Varaždinu šest sati čekala hitnu i
preminula nakon što je dovezena u bolnicu, a ravnateljica opet
tvrdi da nije odgovorna. Ako je netko dobio mjesto dispečera na
osnovi certifikata koji je ona odobrila, onda je odgovorna – kaže
Šota. Navodi i pitanje paramedika koje mi i dalje nemamo, kao ni
brodsku ni helikoptersku hitnu.
Iz Ministarsta zdravstva danas su pozvali predstavnike
hitnjaka da sudjeluju u radnoj grupi za donošenju Zakona o hitnoj
medicinskoj pomoći. Prihvatili su, kaže Šota, njihove sugestije
pa očekuju da bi traženo konačno moglo ući u zakon. No tu je
i apsurd jer je od njih zatraženo da usklade sve s postojećim
pravnim aktima. – To je i za pravnike maratonski posao, nije li
apsurdno da mi uz svakodnevni rad u hitnoj usklađujemo zakon ako
postoje pravne službe u resoru?! Ali napravit ćemo to, da
dokažemo da se može – poručuje Šota.
Iz HZHM-a podsjećaju da je prije njihova osnivanja hitna
medicinska služba postojala u samo četiri velika grada.
– Standardizirana su vozila, medicinska oprema, uređaji i pribor,
edukacije i postupci zbrinjavanja hitnih pacijenata. Time se
preoblikovala dotadašnja raznolika praksa u nov i jedinstven
koncept rada jednak i obvezujući za sve, a HZHM provodi nadzor
provedbe te o rezultatima redovito obavještava nadležni
županijski zavod, županiju kao osnivača i zdravstvenu inspekciju
Ministarstva zdravstva – poručuje dr. Maja Grba Bujević.
Inspekcija u Varaždinu
– Uz specijalizaciju iz hitne za liječnike koja je 2011. godine
prvi put uvedena na inicijativu HZHM-a, u sklopu Nacionalnog
plana oporavka i otpornosti pokrenut je projekt specijalističkog
usavršavanja prvostupnika sestrinstva u hitnoj kojim će se
osigurati preduvjeti za proširenje kompetencija i ovlasti –
navela je Grba Bujević i dodala kako sve uočene nepravilnosti
HZHM nastoji ispraviti pa ulaže velike napore u niz
projekata. Kroz njih je uloženo više od 115 milijuna kuna u
ŽZHM-e. Među ostalim osiguran je novac za nabavu 104 nova vozila
hitne i njihovo povezivanje s telemedicinskim centrima. Najavila
je i skoru isporuku prvog od šest brzih brodova i objavu
natječaja za Helikoptersku hitnu.
Pravilnici su obvezujući za sve županijske zavode, ističe.
– Vezano za nedavni slučaj iz županijskog zavoda za hitnu
medicinu Varaždinske županije, u tijeku je inspekcijski nadzor
zdravstvene inspekcije Ministarstva zdravstva, te ga u ovom
trenutku ne možemo komentirati – poručuje Grba Bujević.