Prošle godine povećan je broj učenika koji su zakinuti u zaključnoj ocjeni na kraju četvrtog razreda u odnosu na znanje koje su pokazali na državnoj maturi...
Osječka III. gimnazija, Gimnazija Antuna Vrančića u Šibeniku,
Gimnazija Požega i Gimnazija Karlovac četiri su najbolje
srednjoškolske ustanove u Hrvatskoj u kojima su profesori
hrvatskog jezika najobjektivnije ocijenili svoje učenike.
Štoviše, četiri su to srednje škole u kojima su učenici, u odnosu
na sve ostale u Hrvatskoj, imali jednaku prosječnu
ocjenu zaključenu iz tog predmeta na kraju četvrtog razreda
i na prošlogodišnjem ispitu državne mature.
Tako su učenici i njihovi profesori u samo četiri škole u zemlji
dokazali da u moru nezasluženih ocjena mogu postići
uzajamno poštovanje objektivnim ocjenjivanjem i stečenim znanjem.
A realnost u hrvatskim školama daleko je od objektivnog
ocjenjivanja. Potvrđuju to i detaljni rezultati prošlogodišnje
državne mature, koji se, kad je riječ o ocjenjivanju, na veliku
žalost čitavog obrazovnog sustava ne razliku od prethodnih
godina. I tako u nedogled, jer u obrazovnom sustavu to nitko ne
postavlja kao jedno od temeljnih pitanja te se već godinama za to
ne nudi rješenje. Naime, od 5607 hrvatskih srednjoškolaca koji su
na kraju prošle školske godine imali zaključenu peticu iz
hrvatskog jezika tek ih je 1665 u cijeloj generaciji potvrdilo tu
ocjenu na višoj razini hrvatskog jezika na državnoj maturi. U
cijeloj prošloj generaciji čak je 316 učenika sa zaključenom
peticom iz hrvatskog jezika na kraju školske godine na državnoj
maturi biralo višu razinu toga ispita te ga, kao obvezni predmet,
položilo s dvojkom. Ipak, najgore je prošlo 35 srednjoškolskih
odlikaša koji su peticu na kraju četvrtog razreda iz hrvatskog
jezika na ispitu državne mature iz materinskog jezika zamijenili
jedinicom.
Kada se promatra matematika, najomraženiji predmet među
učenicima, razloga za ponos imaju učenici i profesori toga
predmeta u Srednjoj školi “Hrvatski kralj Zvonimir”, splitskoj
Elektrotehničkoj školi, II. gimnaziji Zagreb i Tehničkoj školi
Šibenik jer kod njih nema odstupanja između zaključene i na
maturi ostvarene ocjene. Upravo u matematici zabrinjava
trend po kojem je prošle godine, u odnosu na pretprošlu,
povećan broj učenika koji su u zaključnoj ocjeni na kraju
četvrtog razreda zakinuti u odnosi na znanje koje su pokazali na
državnoj maturi. Tako je u cijeloj generaciji maturanata lani
bilo 13 učenika kojima je na kraju školske godine zaključena
dvojka iz matematike, a koji su na višoj razini toga predmeta na
državnoj maturi dobili peticu. Takvih je pretprošle godine bilo
tek dvoje. Te školske 2020./2021. godine u cijeloj generaciji
bilo je 70 učenika koji su imali zaključenu peticu iz matematike,
a na višoj razini državne mature iz toga predmeta dobili su
jedinicu i morali ponoviti ispit. U prošloj školskoj godini i tu
je srušen negativni rekord jer je višoj razini državne mature iz
matematike pristupilo 220 učenika sa zaključenom peticom na kraju
školovanja te pokazalo znanje za ocjenu dovoljan, dok su 32
odlična u matematici pala na državnoj maturi. Za takve negativne
trendove, o kojima su podaci dostupni svima u obrazovnom sustavu,
još uvijek nije izrađen model po kojem bi se rezultati stavili u
kontekst odgovornosti nastavnika, barem što se tiče objektivnosti
ocjenjivanja. Tim više jer se u statistici jasno mogu uzeti
trendovi uspjeha učenika svih profesora i svih škola tijekom svih
godina pisanja državne mature.
Nepromijenjen izbor fakulteta
Ako se promatra cijela prošlogodišnja
generacija maturanata, onda se trend među učenicima koji su
ostvarili najbolje rezultate na ispitima državne mature nije
mijenjao kada je u pitanju izbor fakulteta. Kao i lani, tako i
prethodnih pet godina, najbolji prosjek na državnoj maturi imaju
sada već studenti FER-a, prvenstveno zbog prosjeka iz matematike,
a slijede ih sada već studenti Farmaceutsko-biokemijskog,
Medicinskog fakulteta u Zagrebu i Edukacijsko- rehabilitacijskog
fakulteta.
Usporede li se samo najbolje ocjene na kraju četvrtog razreda
srednje škole, ne uzimajući u obzir rezultate državne mature,
onda su najbolji birali i
upisivali Farmaceutsko-biokemijski fakultet, zatim
Medicinski fakultet u Zagrebu, Stomatološki fakultet i Medicinski
fakultet u Splitu. U školskoj 2021./2022. godini od ukupno 25.657
učenika koji su završili srednju školu i položili maturu
(gledajući oba roka), njih 19.099 upisalo je visoko učilište pa
je tako na fakultetima svoje obrazovanje nastavilo 90,90 posto
gimnazijalaca i 62,22 posto učenika strukovnih škola. Promatrano
po gradovima, iz metropole dolazi najveći postotak učenika koji
su upisali neko visoko učilište, njih 80,64 posto, slijede
učenici s područja Zagrebačke pa Dubrovačko-neretvanske županije.