Bedeković je za velike zasluge priključenja prekosavskih krajeva Hrvatskoj stekao je titulu baruna.
6.2.1600. Gradsko vijeće Varaždina izabralo je
dvojicu zastupnika (nuncija) za Ugarsko–hrvatski sabor u
Požunu. Izabrani su plemići Nikola Nađ i Mijo Zeršić kojima je
određena nagrada od deset ugarskih forinti (dukata) te za putne
troškove (uzdržavanje kočijaša i prehranu triju konja) još 50
ugarskih forinti. Varaždin je imao pravo na zastupnike u Saboru
kao slobodni i kraljevski grad.
6.2.1755. U Varaždinu je rođen Franjo Bedeković
Komorski, političar i veliki župan. Potječe iz stare hrvatske
plemićke obitelji koja je imala sjedište u Komoru, kasniji naziv
Bedekovčina u Hrvatskom zagorju. Franjo Bedeković Komorski bio je
zastupnik u Ugarsko-hrvatskom saboru i referent Ugarske dvorske
kancelarije. Borio se protiv nametanja mađarskog jezika u javni
život Hrvatske. Za velike zasluge priključenja prekosavskih
krajeva Hrvatskoj 1822. godine stekao titulu baruna. Franjo
Bedeković Komorski umro je u Beču 15. lipnja 1827. godine.
6.2.1844. U Varaždinu se rodio Karl Udel (Karl
Udl), violončelist, glazbenik, skladatelj, profesor na Bečkom
konzervatoriju. Karlov otac, Ivan Antun Udl, bio je učitelj na
varaždinskoj Glazbenoj školi i gradski orguljaš, a i sedam godina
mlađi brat Felix bavio se glazbom. Karl Udl od oca je dobio prvu
glazbenu poduku i već sa 16 godina upisuje se na Bečki
konzervatorij. Studirao je violončelo i klavir, a po okončanju
studija angažiran je u orkestru opere u Budimpešti. Od 1869.
godine svira u orkestru dvorske opere u Beču. Često je svirao u
orkestru poznatog skladatelja Johana Straussa. Karl Udl bio je
profesor violončela u Beču, vodio je pjevački kvartet Udl
Männergesang Quartett. Često je dolazio u Varaždin i nastupao na
koncertima. Napisao je oko sedamdesetak skladbi, uglavnom za
pjevačke zborove. Bio je jedan od najpopularnijih glazbenika u
cijeloj Monarhiji, a njegovu vedru, živahnu glazbu publika je
posebno obožavala u Austriji i Njemačkoj. Umro je u Beču 1927.
godine u dubokoj starosti.
6.2.1907. U Varaždinu je umro graditelj i
popravljač orgulja Josip Papa, mlađi. Među ostalom Papa je
izradio orgulje u Isusovačkoj crkvi u Varaždinu, današnjoj
Katedrali, proširio orgulje u varaždinskoj Franjevačkoj crkvi,
izradio je s ocem orgulje u crkvama u Knegincu, Kelemenu,
Nedelišću, Orehovici, Gornjem Mihaljevcu. Papa je rođen 1837.
godine, a u Varaždin je došao 1866. godine zajedno s ocem,
Josipom starijim, također graditeljem i popravljačem orgulja, iz
Slovenije.
6.2.1910. Rođen je Lucijan Zlatko Smokvina,
jedan od najistaknutijih varaždinskih i hrvatskih planinara i
planinarskih djelatnika. Državnu trgovačku akademiju diplomirao
je u Sušaku, radio je u okružnom trgovačkom sudu u Karlovcu, a
poslije Drugog svjetskog rata dolazi u Varaždin gdje ostaje do
smrti 2003. godine. Bio je izuzetno aktivan kao planinarski
djelatnik i planinar u planinarskom društvu “Varaždin” odnosno
“Ravnoj gori”.