Pod vodstvom varaždinskog soboslikarskog obrtnika Ivana Zamode, koji je ranije kao hrvač uspješno nastupao u vojvođanskim klubovima, počeli su treninzi.
18.2.2013. U Varaždinu je umrla profesorica Bosiljka Paska,
povjesničarka književnosti. Rođena je 22.veljače 1921.godine u
obitelji varaždinskog gimnazijskog profesora Franje Galinca.
Nakon mature u rodnom gradu, studirala je na zagrebačkom
Mudroslovnom fakultetu grupu hrvatskog jezika. Bila je
profesorica hrvatskog jezika i književnosti u varaždinskim
srednjim stručnim školama i gimnaziji gdje je umirovljena
1981.godine. Kao vrsna poznavateljica jezika, posebno kajkavskog,
priredila je školsko izdanje Krležinih “Balada Petrice
Kerempuha”, autorica je brojnih stručnih radova. Među učenicima i
kolegama profesorica Bosiljka Paska uživala je veliki ugled i
poštovanje zbog svoje stručnosti, dobrote i nesebičnog hrvatskog
domoljublja. Kao ugledna intelektualka dala je neizbrisiv
doprinos kulturi grada, a za doprinos obrazovanju i odgoju mnogih
generacija učenika nagrađena je 1997.godine Nagradom grada
Varaždina.
18.2.1934. Na glavnoj skupštini varaždinskog Zanatlijskog i
pomoćničkog društva donijeta je odluka o utemeljenju pjevačkog
zbora zanatlija. U zbor se učlanilo dvadeset dvoje pjevača
koji su počeli s probama kod učitelja Škarpe. Godine 1938.
zbor se povećao nakon što mu je pristupilo dvadeset članova
iz pjevačkog društva “Vijenac” i zborovođa Antun Šambarek. Do
1941.godine Zbor zanatlija imao je brojne nastupe u Varaždinu te
koncerte u Varaždinskim Toplicama, Ludbregu i Koprivnici. Tijekom
rata rad je prestao i obnovljen je 1945. godine. Muški pjevački
zbor Društva zanatlija postao je jedan od najuglednijih
varaždinskih zborova, a velike uspjehe zabilježio je nastupima na
Varaždinskim baroknim večerima.
18.2.1950. Iako je hrvanje jedan od najstarijih olimpijskih
sportova, u Varaždinu je prvi hrvački klub utemeljen tek
18.veljače 1950.godine pod imenom Hrvačka sekcija
“Službenik”. Pod vodstvom varaždinskog soboslikarskog
obrtnika Ivana Zamode, koji je ranije kao hrvač uspješno
nastupao u vojvođanskim klubovima, počeli su treninzi. Prvi
nastup mladi varaždinski hrvači imali su 24. rujna 1950.godine
protiv zagrebačkog “Borca” i izgubili sa 1:7. U tom povijesnom
susretu jedinu pobjedu za Varaždince izborio je 17-godišnji
Ladislav Bakšaj, kasnije višestruki prvak države u teškoj
kategoriji, prvak Balkana i peti na Svjetskom prvenstvu,
proglašen najboljim varaždinskim sportašem 20. stoljeća.
Hrvački klub je više puta mijenjao ime, prvo u Tekstilac, zatim u
Željezničar, dugo vremena nosio je ime Varteks da bi danas bio
Hrvački klub “Vindija”. Varaždinski hrvači osvojili su brojne
pojedinačne naslove državnog prvaka, bili reprezentativci,
pobjednici velikih turnira i pet puta su osvojili najvrjedniju
titulu – momčadskih prvaka države.
18.2.1894. Nekada se vjerovalo da se u bolesnika u krvi skupljaju
otrovi te je stoga potrebno puštati krv radi ozdravljenja. Krv su
puštali barbiri koji su imali svoje cehove. Barbirenje se
naročito razvilo u Varaždinskim Toplicama, gdje se puštanje krvi
obavljalo u toplim kupkama. Pacijentima bi se zarezala žila te
stavili rogovi koji bi otpali kad bi se napunili krvlju. usprkos
protivljenju liječnika, koji su takav način liječenja smatrali
opasnim, barbirenje se u Toplicama zadržalo sve do 10. veljače
1894. godine kada vlast zabranjuje rad barbirima. Ipak, u
privatnim kućama razvilo se “barbirenje na crno”, nadri –
barbirenje pa je sve do Prvog svjetskog rata u Toplicama bilo
barbireno oko 50 000 ljudi godišnje. Zadnji toplički barbir,
Miško Bešenić Čavlek obavio je posljednje barbirenje 1978.
godine.
18.2.1901. Rodio se Sadi Kalabar, šahovski velemajstor,
višestruki prvak Varaždina. Na nacionalnom turniru u Ljubljani
1926. godine osvojio je prvo mjesto. Za reprezentaciju tadašnje
države je igrao na prvoj šahovskoj Olimpijadi 1927. godine u
londonu. Umro je 1960. godine.
18.2.1997. U 89. godini života umro je Rudolf Kralj, nogometaš,
trener, tajnik udruženja nogometnih trenera Južne Amerike. Rodio
se u varaždinu 1908. godine, gdje je počeo karijeru u nogometnom
klubu “Drava”, a zatim je angažiran u “Prvom hrvatskom građanskom
kloubu” Zagreb i zagrebačkom HAŠK – u. Bio je trener u Boliviji,
Čileu, Argentini. Neko vrijeme radio je i kao profesor nogometa
na Visokoj školi u Buenos Airesu te tehnički tajnik
reprezentacije Argentine koja je 1978. godine osvojila naslov
svjetskog prvaka.
18.2.1732. U Varaždinu je održana svečana instalacija grofa Ivana
Draškovića (vlasnika Trakošćana, Vinice, Klenovnika i Zelendvora)
za novog hrvatskog bana. Prisegu je grof Ivan Drašković položio u
Isusovačkoj crkvi (današnjoj Katedrali), a potom je na glavnom
gradskom trgu priređeno slavlje na kojem se besplatno točilo vino
i pekao vol.