A donesen je i novi Zakon o kazalištima.
Hrvatski sabor danas je izglasao izmjene Zakona o
dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju kojim se na prijedlog
Silvana Hrelje (HSU) podiže prihodovni cenzus za pravo na
dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna.
Prihodovni cenzus, temeljem kojega će osiguranik ostvarivati
pravo na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz
državnog proračuna, povećava se s 265,45 eura na 331,81 euro
mjesečno, a za osiguranika samca s 331,81 na 415,42 eura
mjesečno. Procjenjuje se da će tim izmjenama biti obuhvaćeno oko
70.000 ljudi, za što je u državnom proračunu osigurano 5,5
milijuna eura u 2023. i 5,9 milijuna eura u 2024. godini.
Većinom glasova, Sabor je donio i novi Zakon o kazalištima.
Vlada je ostala pri rješenjima da ministar kulture neće
potvrđivati intendanta nacionalnog kazališta, a da će te
intendante imenovati izvršno, a ne predstavničko tijelo osnivača,
tj. gradonačelnik, a ne gradsko vijeće.
Slijedom novog zakona, intendanta HNK u Zagrebu imenovat će
i razrješavati hrvatska Vlada na zajednički prijedlog
ministra kulture i gradonačelnika Zagreba. Intendante
nacionalnih kazališta u Osijeku, Splitu, Rijeci i Varaždinu na
prijedlog kazališnog vijeća imenovat će i razrješavati izvršno
tijelo osnivača, odnosno gradonačelnici tih gradova.
Prema prihvaćenom amandmanu Vesne Bedeković (HDZ) za člana
kazališnog vijeća moći će se imenovati osoba koja ima završen
sveučilišni diplomski studij ili sveučilišni integrirani
prijediplomski i diplomski studij ili stručni diplomski studij
ili s njim izjednačen studij.Prema dosadašnjem Zakonu o
kazalištima, intendanta nacionalnog kazališta na prijedlog
kazališnoga vijeća imenovalo je i razrješavalo predstavničko
tijelo osnivača, a potvrđivao ministar kulture.
Stabilnije financiranje kazališta
Novi zakon uređuje osnivanje i prestanak rada kazališta i
kazališnih kuća, status kazališnih umjetnika koji više nisu
sposobni umjetnički djelovati. Uređuje stabilnije financiranje
kazališta koje će sada biti četverogodišnje, jasnije razgraničava
ovlasti intendanta, odnosno ravnatelja i kazališnog vijeća.
Novina je uređenje statusa kazališnih umjetnika koji
više nisu sposobni umjetnički djelovati i doprinositi. Njima će
se ponuditi sklapanje ugovora za obavljanje poslova nekog drugog
radnog mjesta ili upućivanje na prekvalifikaciju u drugu
profesiju.
Prekvalifikacija može trajati najduže četiri godine, a dok
traje poslodavac osigurava baletnom i plesnom kazališnom
umjetniku naknadu prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene u
prethodna tri mjeseca te vaučer za troškove prekvalifikacije.
Sabor je izglasao i Nacionalni programa protuminskog
djelovanja Hrvatske do 2026. koji za cilj ima najkasnije do
1. ožujka 2026. u potpunosti očistiti državu od mina. Za to će iz
državnog proračuna biti potrebno izdvojiti još oko 240 milijuna
eura, odnosno oko 80 milijuna eura godišnje. U Hrvatskoj je još
oko 170 četvornih kilometara minski sumnjivog prostora, odnosno
minskoj opasnosti izloženo je još oko 4,7 posto ukupnog
stanovništva, posebno u Ličko-senjskoj,
Sisačko-moslavačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i
Karlovačkoj županiji. Riječ je najvećim dijelom o brdsko-
planinskim i šumskim područjima.