Prosječnom kućanstvu, koje je dosad za plin godišnje izdvajalo 860 eura, račun bi od 1. travnja trebao skočiti na 1900 eura. Hoće li se crni scenarij i ostvariti, ovisi o Vladinim mjerama...
S 41 eura na 106 eura po megavatsatu. Dodaju li se tome
troškovi opskrbljivača, poput PDV-a, transporta i tome slično,
cijena plina od 1. travnja iznosit će i 130 eura po megavatsatu.
Nisu sad to više samo predviđanja, špekulacije i “možda hoće,
možda neće”, novi plinski ceh izračunala je Hrvatska energetska
regulatorna agencija (HERA), kao što to stalno radi prije nove
plinske godine, po formuli utvrđenoj metodologijom utvrđivanja
iznosa tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom i zajamčenu
opskrbu.
Nećemo komplicirati matematikom, pojasnit ćemo samo da je
iznos tarifne stavke za isporučenu količinu plina
zapravo zbroj troška nabave plina, distribucije i opskrbe, pri
čemu udio troška nabave plina u ukupnom iznosu tarifne stavke za
isporučenu količinu iznosi od 75 do 85 posto. Kako to većini ne
znači baš ništa, ali im je s druge strane vrlo važna činjenica
hoće li im i koliko račun za plin biti veći, mi ćemo se
koncentrirati upravo na tu stavku, uzimajući u obzir postojeće
prosjeke.
Sustav za stabilne uvjete
Računamo li da zagrebačka obitelj godišnje na plin potroši
oko 860 eura, što i jest stvarni prosjek, porast cijene koju
donosi nova HERA-ina računica doveo bi do toga da će ta ista
imaginarna obitelj od 1. travnja za plin morati izdvajati 1900
eura. Znatan skok, složit će se naši zamišljeni Horvati, ali i
ostali u Hrvatskoj, koji na umu svakako imaju i činjenicu da
potkraj ožujka dolazi i kraj Vladinim mjerama koje su pomagale u
troškovima dijela mjesečnih režija. Ograničena cijena plina,
međutim, jedna je od mjera koja će svakako biti produljena, kažu
u Vladi, ali kako i pod kojim uvjetima, to još, barem tako tvrde,
nije definirano. Da se mjere pripremaju, potvrdio je i premijer
Andrej Plenković, dok je ministar financija Marko Primorac dao
naslutiti da bi se mogao raditi svojevrsni registar kućanstava na
temelju kojeg bi se procijenilo komu određena subvencija treba
više, a komu manje. Imovinski cenzus, drugim riječima.
– Definiramo detalje. Kada sam rekao da nisam za to da mjere idu
prema svima, naravno da smatram da postoje građani koji imaju
dovoljno visoke dohotke da im ne bi trebalo potpuno ili u mjeri
kao sada subvencionirati cijene – kazao je ministar Primorac.
Doznajemo da bi se to odnosilo na struju, da bi je oni koji imaju
više mogli skuplje plaćati, ali bez razreda platežne moći
pojedinog kućanstva to je gotovo nemoguće izvesti.
Da oni koji se na plin griju, pomoću njega kuhaju
te dobivaju toplu vodu nemaju razlog za brigu, kaže nam
Srećko Ezgeta, predsjednik Udruženja opskrbljivača i distributera
plinom pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.
– Znamo za novi HERA-in izračun, ali neće se on realizirati jer
Vlada priprema mjere, rekli su nam tako na sastancima. Nikakvi
šokantni skokovi za građane neće se dogoditi, očekujemo da će
problem biti riješen tako da opet država podnese teret
– govori Ezgeta. Na pitanje što bi bilo kad mjera ne bi bilo, naš
sugovornik kaže da bi to za sve bio stres.
– Cijeli europski plinski sustav, pa tako i naš, postavljen je za
stabilne uvjete, odnosno s premisom da cijena varira dva do tri
eura, a ne baš toliko koliko će varirati sada. Kad
bi megavatsat poskupio s 41 euro na 106, kako je
izračunala HERA, to vam je minimalno 130 eura kao konačna cijena
jer imajte na umu da je PDV, uz Vladine mjere, pet posto, a od 1.
travnja trebao bi biti 13 posto, a tu su još troškovi transporta,
troškovi održavanja sustava i niz ostalih izdataka koji se moraju
uračunati u konačnu cijenu – objašnjava predsjednik Udruženja
opskrbljivača i distributera plinom, ujedno i direktor Gradske
plinare Bjelovar. Da skok u cijeni bude trostruk, Vlada neće
dopustiti, kaže Ezgeta, jer interes je prvenstveno zaštititi
kućanstva. Za gospodarstvenike će se još vidjeti jer oni ni sad
nemaju regulirani status. Još jedna je tu “caka”, upozorava naš
sugovornik.
Na tržištu 50 eura
– Tržišna je cijena plina trenutačno 50 eura i ako Vlada ne
donese mjere, kupci u javnoj opskrbi masovno bi morali prijeći
tržišnim opskrbljivačima, čisto da si osiguraju povoljniju
cijenu, a to bi ih opet bacilo na područje u kojem su potpuno
nezaštićeni. Tržišni ugovori su takvi, što si potpisao, tako si
dobio, a specifično je to da tržišni opskrbljivači više ne nude
fiksne cijene plina, već ih vežu uz indekse na burzi pa nitko ne
može jamčiti da onaj tko je sad potpisao na 50 eura, neće u
listopadu plaćati 150. Europska unija ograničila je cijenu na 180
eura po megavatsatu – govori Srećko Ezgeta. Scenarij takve
anarhije, upozorava predsjednik Udruženja opskrbljivača i
distributera plinom, bio bi grozan i, dodaje, Vlada to sigurno
neće dopustiti.
– Zamislite još i kaos koji bi nastao kad bi 650
tisuća kućanstava tražilo kojem privatnom opskrbljivaču
da se prebace. Ovo jednostavno nije vrijeme za otvaranje tržišta
– napominje Ezgeta. Pitamo ga i što dalje očekivati s cijenama
plina.
– One su nepredvidive. Cijene energije tijekom prošle godine bile
su uglavnom izložene špekulacijama. Lani u ljeti, kad su se
skladišta diljem Europe punila, cijena plina na austrijskoj burzi
bila je 313 eura. Međutim, kad su se ona napunila, a zima se
pokazala toplom, dovelo je to do stabilizacije cijene na 50-60
eura. Ali tko zna što će se još događati, znamo da svaki
značajniji događaj može dovesti do novog poremećaja cijene.
Hrvatska ima sreće što imamo domaću proizvodnju, Vlada je
napravila dobar potez što je naš plin stavila na raspolaganje
nama, što su osigurani uvjeti da se inflacija donekle može držati
pod kontrolom – zaključuje Srećko Ezgeta.