Pored solističkih koncerata, Josip Klima bio je voditelj i prvi violinist Zagrebačkog kvarteta s kojim je nastupao u mnogim zemljama svijeta, od Rusije do Australije.
3.3.1978. Umro je pjesnik i doktor prava Zvonko Milković. U
književnosti se prvi puta pojavio 1914.godine u “Hrvatskoj mladoj
lirici” zajedno sa Ivom Andrićem, Franom Galovićem, Tinom
Ujevićem i drugima. Objavljene su mu zbirke pjesama “Pobožni
časovi”, “Izabrane pjesme”, “Pjesme-uspomene”, “Legende o
sakritoj sreći” i druge.
3.3.1931. U Voći Donjoj 3.ožujka 1931.godine rodio se
Stjepan Stolnik, zemljoradnik, slikar, istaknuti
predstavnik hrvatskog naivnog slikarstva. Radio je tehnikom ulja
na staklu, a teme su mu bile vezane uz svakodnevni život na selu.
Kao i njegov poznatiji brat Slavko Stolnik, tako je i Stjepan
sudjelovao na brojnim skupnim izložbama među njima i na velikoj
izložbi naivne umjetnosti u New Yorku i Washingtonu
1963.godine. Prvu, od desetak samostalnih izložbi, imao je u
Zagrebu 1961.godine. Stjepan Stolnik umro je 12.studenoga
2001.godine u Voći Donjoj.
3.3.1927. Rođen je u Varaždinu Josip Klima, glazbenik. Gimnaziju,
srednju muzičku školu i glazbenu akademiju pohađao je u Zagrebu,
a diplomirao je 1951.godine u violinskoj klasi profesora Vaclava
Humla. Pored solističkih koncerata, Josip Klima bio je voditelj i
prvi violinist Zagrebačkog kvarteta s kojim je nastupao u mnogim
zemljama svijeta, od Rusije do Australije. Radio je kao profesor
na Nacionalom konzervatoriju u Kairu. Dobitnik je niza nagrada i
priznanja – nagrade “Josip Slavenski”, “Milka Trnina”, “Vladimir
Nazor” i mnogih drugih. Umro je u Zagrebu 2012. godine.
3.3.1917. U Peterancu je rođen Ljudevit Gerovac, dramski
umjetnik. Prvi glumački angažman dobio je u zagrebačkom kazalištu
“Komedija”, zatim radi u zadarskom kazalištu, u riječkom
kazalištu “Ivana Zajca” te u banjalučkom pozorištu. Od
1964.godine stalni je član Hrvatskog narodnog kazališta u
Varaždinu. Velike uspjehe ostvario je tumačeći uloge u Krležinim
djelima – “Ledi”, “U agoniji” i “Zastavama”. Ljudevit Gerovac
umro je u Varaždinu 26.kolovoza 1986.godine.
3.3.1884. U Varaždinu je održana osnivačka skupština Hrvatske
činovničke štedovne i predujmovne zadruge koja je uspješno
djelovala trideset godina, do početka Prvog svjetskog rata
1914.godine. Zadruga je poslovala na principu štedionice, od
članova je prikupljala uloge i odobravala povoljne kredite. U
zadrugu je bilo učlanjeno više od stotinu činovnika iz Varaždina
i okolnih mjesta. Prvi predsjednik varaždinske Hrvatske
činovničke štedovne i predujmovne zadruge bio je Gustav
Porschinsky, predstojnik kraljevske brzojavne postaje.
3.3.1864. Nakon velikih hladnoća za kojih se zaledila čak i
rijeka Drava, došlo je do naglog zatopljenja i rijekom su krenule
ledene sante. Uvečer 3. ožujka 1864. sante su srušile dio
dravskog mosta i prekinut je promet između Varaždina i Međimurja.
3.3.1940. godine u Humljanima je rođen profesor emeritus i jedan
od osnivača Fakulteta organizacije i informatike Miroslav Žugaj.
Gimnaziju je završio u Osijeku, diplomirao je na Poljoprivrednom
fakultetu u Zagrebu, magistrirao na Fakultetu ekonomskih nauka u
Zagrebu, a doktorirao 1974. godine na Ekonomskom fakultetu u
Osijeku. Prof. dr. sc. Miroslav Žugaj u hrvatskoj je akademskoj
zajednici poznat kao savjestan i predan profesor i stručnjak. U
svojem radu u akademskoj zajednici ostavio je neizbrisiv trag kao
dekan koju je dužnost obnašao u više mandata, kao profesor predan
u radu sa studentima na sveučilištima u Zagrebu, Osijeku, Rijeci,
Dubrovniku, Mostaru, i Sarajevu, kao znanstvenik na mnogobrojnim
projektima te kao autor mnogih udžbenika, recenzent brojnih
knjiga, znanstvenih i stručnih radova. Profesor Žugaj samostalno
je kao autor i u suautorstvu objavio 28 knjiga i udžbenika, 4
skripte, 2 monografije te više od 400 znanstvenih i stručnih
radova u domaćim i stranim časopisima. Tijekom svog dugogodišnjeg
rada profesor Žugaj je sudjelovao u otvaranju, ustrojstvu i
organizaciji novih laboratorija, mentorirao je magistarske radove
i doktorske disertacije, kao i završne i diplomske radove, a
njegov značajan doprinos je i u osnivanju, organizaciji i
provedbi novih studija, kao i stručnom vodstvu mnogih projekata.
Profesor Žugaj dobitnik je Medalje grada Varaždina za doprinos
stvaranju slobode i suvremene Republike Hrvatske (1992.) te je
odlikovan Spomenicom domovinskog rata (1996.), Spomenicom
domovinske zahvalnosti (1997.) i Redom Danice hrvatske s likom
Ruđera Boškovića (1998.). Umro je u Varaždinu, 17. listopada
2021.