Od toga je bilo oko tri tisuće radnika i isto toliko namještenika i činovnika.
31.3.1847. U Varaždinu je rođen Adolf Rušnov,
pravnik, znanstvenik, sudac. Pravo je studirao i doktorirao u
Zagrebu. Bio je vijećnik i predsjednik stola sedmorice, sudbenog
stola, banskog stola. Znanstvene članke objavljivao je u časopisu
“Mjesečnik”. Uredio je u 36 svezaka zbirke “Hrvatski zakoni”.
31.3.1861. U Zagrebu je rođen Božidar
Kukuljević-Sakcinski, pjesnik i političar. Studirao je pravo na
zagrebačkom i bečkom sveučilištu, bio je podžupan i perovođa u
Zagrebu, kotarski predstojnik u Varaždinu. Nakon umirovljenja od
1896. godine živi na obiteljskom imanju u Ivancu, objavljuje
književne eseje, piše stihove, bavi se dobrotvornim radom. Bio je
predsjednik pjevačkog društva “Kolo” u Zagrebu i “Vile” u
Varaždinu. Božidar Kukuljević-Sakcinski umro je u Ivancu 1927.
godine.
31.3.1928. U Varaždinu je rođen Đuro Čovran,
ugledni varaždinski vatrogasni djelatnik, viši vatrogasni časnik
i voditelj Muzeja hrvatskog vatrogastva. Članom Dobrovoljnog
vatrogasnog društva Varaždin postao je s 19 godina i u njemu
djelovao do odlaska u mirovinu. Obavljao je mnoge odgovorne
dužnosti, biran je u upravni odbor DVD-a, bio je u sastavu ekipe
varaždinskih vatrogasaca koja je pobijedila na natjecanju
hrvatskih vatrogasnih društava 1951. godine, uređivao je zidne
novine društva, a najveće zasluge ima za stvaranje Muzeja
hrvatskog vatrogastva u Varaždinu, čije je eksponate prikupljao
četrdesetak godina. Pored Đure iz varaždinske obitelji
Čovran vatrogasci su bili Ćiril, Vladimir i Srećko. Za
dugogodišnji rad u hrvatskom vatrogastvu Đuro Čovran dobio je
brojna priznanja: Orden rada sa srebrnim vijencem, Srebrnu i
Zlatnu medalju za hrabrost, odličje Reda hrvatskog pletera i
druga odlikovanja. Đuro Čovran umro je u Varaždinu 30. prosinca
2014. godine.
31.3.1931. Održan je jedini popis stanovništva
između Prvog i Drugog svjetskog rata. Varaždin je imao 12.723
stanovnika. U gradu je bilo zaposleno 3.306 radnika te oko tri
tisuće namještenika i činovnika.