Na Veliki petak sve je tiho jer se vani ništa ne radi, a posebno se ne radi ako se mora nešto tući npr. čekićem i slično.
Veliki petak kršćanski je spomendan Isusove muke i smrti, a
slavi se u petak prije Uskrsa i dan je kada se kršćani diljem
svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i smrti na
križu, dio je Vazmenoga trodnevlja koje čini s Velikim četvrtkom
i Velikom subotom, i jedini je dan kada Katolička crkva ne slavi
misnu žrtvu.
Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u
crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put.
U popodnevnim satima, obično u 15 sati, kada je Isus izdahnuo na
križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikoga petka
–čitanje Svetoga pisma i navještaj muke sa središnjim tekstom
muke Gospodnje iz Evanđelja po Ivanu, na poklon i ljubljenje
križa te svetu pričest.
Oltar je na ovaj dan bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika,
što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu
ogoljenost, ali to je ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti,
nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Kod katolika post je
obvezan na Veliki petak za sve osobe od 18 do 60 godina, a za sve
katolike starije od 14 godina obvezan je i nemrs. Nemrs znači da
se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu
najede do sita te još dva puta nešto pojede.
U kontinentalnome dijelu Hrvatske, najčešće se jede grah, suho
voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom, a
jede se i riba, najčešće šaran i štuka, a u Istri, Primorju i
Dalmaciji morska riba i plodovi mora. Na Veliki petak sve je tiho
jer se vani ništa ne radi, a posebno se ne radi ako se mora nešto
tući npr. čekićem i slično.