Gradonačelnica Ratković rekla je da ne zaboravljaju velikane koji su u hrvatsku povijest utkali svoj neizbrisiv trag.
U Varaždinskim Toplicama ovoga svibnja slave se dva jubileja – 30
godina od prvih Kukuljevićevih dana te 180. godišnjica od
povijesnog govora Ivana Kukuljevića Sakcinskog koji je po prvi
put na hrvatskom jeziku održao u Hrvatskome saboru 2. svibnja
1843. godine.
U spomen na hrvatskog velikana održavaju se tradicionalni
Kukuljevićevi dani, a povodom dvaju jubileja, u subotu je u malom
parku kod Spomenika hrvatskom jeziku u Varaždinskim Toplicama
otkrivena bista Ivana Kukuljevića Sakcinskog.
Dragica Ratković, gradonačelnica Grada Varaždinske Toplice,
zahvalila je članovima topličkog ogranka Matice hrvatske koji su
desetljećima čekali i konačno dočekali ovaj povijesni trenutak.
– Ne smijemo zaboraviti na naše ljude, posebice na naše velikane
koji su svojim djelima i govorima obilježili povijest nas Hrvata
i u tu povijest utkali svoj neizbrisiv trag. Ponosna sam što smo
otkrili bistu našeg sugrađanina koja će krasiti ovaj park i biti
podsjetnik budućim generacijama da je ovdje, u našem kraju živio
i djelovao tako veliki čovjek. Raduje me što se i ove godine u
Varaždinskim Toplicama okupio velik broj djece i mladih koji su
pokazali kako čuvati i njegovati svoj jezik i svoju povijest, a
upravo je to cilj Kukuljevićevih dana – pokazati drugima što i
kako znamo i koliko nam znači sve što je naše hrvatsko – kazala
je gradonačelnica Ratković.
Stjepan Juranić, predsjednik ogranka Matice hrvatske Varaždinske
Toplice, podsjetio je da su prvi Kukuljevićevi dani održani1993.
godine, a dvije godine kasnije osnovan je ogranak Matice hrvatske
pod čijim se okriljem od tada odvijala ova manifestacija.
– Ivan Kukuljević Sakcinski rođen je u Varaždinu, ali je svoje
djetinjstvo proveo u Varaždinskim Toplicama. Bio je na župnom
dvoru kod svećenika odakle je krenuo u školu te kasnije polazio
gimnaziju u Varaždinu. Kukuljevići su živjeli su na brdu Tonimir
povrh Varaždinskih Toplica, gdje je Antun Kukuljević kupio imanje
na koje je dolazila ondašnja toplička društvena krema, pogotovo
Ilirci, među kojima i Ljudevit Gaj – rekao je Juranić.
Bistu Ivana Kukuljevića Sakcinskog, rad akademskog kipara
Vladimira Gašparića Gape, izvanrednog profesora na Akademiji
likovnih umjetnosti u Zagrebu, otkrila je saborska zastupnica
Nadica Dreven Budinski, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora
Gordana Jandrokovića.
– Ivan Kukuljević Sakcinski svojim je nadahnutim govorom u
Hrvatskome saboru postavio čvrst temelj onome što će uslijediti
nakon četiri godine, kada je u Saboru 23. listopada 1847. godine
usvojen zaključak da hrvatski jezik bude proglašen službenim. Ne
smije se smetnuti s uma ni očuvanje hrvatskog jezika utkano u
Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika iz
1967. godine – istaknula je Dreven Budinski.
Prema riječima saborske zastupnice, nakon osamostaljenja
Republike Hrvatske, hrvatski je jezik u modernoj hrvatskoj državi
našao svoje mjesto i u Ustavu RH u članku 12, stavak1, jednom za
svagda.
– Naš je jezik danas jedan od 24 službena radna jezika
institucija Europske unije. Štiteći ga i ne zaboravljajući sve
uloženo u njegovo očuvanje, najbolje afirmiramo vlastitu jezičnu
baštinu i nacionalni identitet – rekla je Dreven Budinski.
Izjavila kako podržava inicijativu Matice hrvatske za donošenje
novog Zakona o hrvatskom jeziku, naglasivši da je njihovo nacrtu
Zakona potporu dao i Odbor za normu hrvatskog standardnog jezika
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
– Očekujemo da će se nacrt Zakona uskoro naći i u javnom
savjetovanju te nakon toga doći u Hrvatski sabor i nadam se da će
zastupnici jednoglasno podržati – zaključila je zastupnica Dreven
Budinski.