Arheološko nalazište Aquae Iasae bilo je najbolja moguća kulisa za razgovor o zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj.
U petak, 2. lipnja, u okviru Aquafesta,
trodnevnog događanja u Varaždinskim Toplicama, održan je stručni
skup na temu “Termalni turizam – jučer, danas, sutra”.
Događanje su pokroviteljstvom podržali Ministarstvo turizma i
sporta i Ministarstvo kulture i medija, a u organizaciji
Turističke zajednice grada Varaždinske Toplice i Zavičajnog
muzeja Varaždinske Toplice uz podršku Grada Varaždinske Toplice.
Skupu su se odazvali predstavnici turističkih zajednica, Klastera
zdravstvenog turizma te ostalih ustanova i institucija, a kroz
program je vodio novinar Petar Štefanić.
Arheološko nalazište Aquae Iasae, koje je nekoć davno imalo
upravo lječilišnu namjenu, bilo je najbolja moguća “kulisa” za
razgovor o zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj, trendovima,
potencijalu te daljnjem razvoju kao jednog važnog turističkog
segmenta.
O potencijalima i važnosti zdravstvenog turizma govorila je
Ivana Kolar, savjetnica Uprave Tuheljskih
toplica, na svoj prijašnji rad u Daruvarskim toplicama osvrnuo se
Marcel Medak, direktor TZ-a Bjelovarsko
Bilogorske županije, a svoje viđenje upravo Varaždinskih Toplica
i njezinih kvaliteta podijelio je s prisutnima stručnjak iz
Turske, Müfit Zeki Karagülle, profesor
zdravstvene ekologije i hidroklimatologije. Prisutnima je
termalni turizam Turske predstavila Ozge Ozturk
koja dolazi iz Afyonkarahisara, glavnoga grada za termalni
spa turizam Turske i članica EHTTA-e (European Historic Thermal
Towns Association), dok se ravnatelj Specijalne bolnice,
Denis Kovačić u Varaždinskim Toplicama
osvrnuo na skoro otvorenje Nacionalnog spinalnog centra, kao i na
izazove s kojima se danas susreću specijalne bolnice.
Počeci zdravstvenog turizma zapravo sežu u doba antike, no
svoju je važnost dobio tek u posljednjih trideset godina. Njegove
dvije glavne odlike su da nije vezan uz sezone te zahtijeva
educiranu radnu snagu. Jedan je od najbrže rastućih turističkih
sektora. Pogledamo li istraživanje Global Wellness Instituta
(2017.) u 109 svjetskih zemalja, postoji skoro 27.507
zdravstvenih odmarališta s termalnim/mineralnim izvorima i
prihodima od oko 51 milijarde dolara, u usporedbi sa 50 milijardi
dolara u 2013. U južnoj Europi postoje povijesna spa kupališta, i
to u Španjolskoj, Portugalu, Italiji i Grčkoj. Turska je na vrhu
geotermalne zone i svrstana među sedam najboljih na Svijetu glede
kvalitete i broja termalnih izvora (više od 1000).
No tko su današnji posjetitelji koji koriste usluge
zdravstvenog/termalnog turizma? Generacija X (1966-1976),
sukladno podacima Hiltonovog istraživanja, prati najnovije spa
ponude, no uz dozu skepticizma i nepovjerljivosti kad su u
pitanju novi tretmani i usluge. Generacija Y ili Milenijalci
(1977 – 1994) znaju što trebaju i žele. Ugodno se osjećaju
okruženi modernom tehnologijom, no isto tako cijene tradicionalan
pristup. Generacija Z ili post milenijalci (1995-2012) sinonim su
za moderne potrošače, jer su odlično informirani, mobilni,
online, obožavaju kupovati i uživati u životu. Posjeduju svijest
o važnosti usluga spa centara i ne boje se iskušati nove
stvari.
Mladi ljudi predstavljaju potencijalne goste u potražnji za
uslugama zdravstvenog turizma u bliskoj budućnosti, a kako su
spomenuli gotovi svi današnji govornici kulturna tradicija,
prirodna bogatstva i naslijeđe igraju značajnu ulogu u
definiranju potražnje.
Zdravstveni turizam kao priliku vidi Marcel
Medak, jer Bjelovarsko-bilogorska županija obiluje
termalnim izvorima, a Bjelovar je prijavio na natječaj projekt
izgradnje kupališnog kompleksa. Geotermalnu vodu koriste za
energetske svrhe pa je u mjestu Ciglene izgrađena najveća
geotermalna elektrana, a briga o obnovljivim izvorima energije
njima je prioritet. Općenito primjećuje se starenje svjetske
populacije, a sa time i povećanje zdravstvenih tegoba. U
zdravstvenom turizmu u Hrvatskoj veliki je potencijal za
dobivanje investicija, jer naša zemlja ima odlične klimatske
uvijete i očuvanu prirodu. Lječilišni gradovi su pokretači
razvoja turizma, a osim zdravstvenog/wellness aspekta
posjetitelje zanima i hrana, kultura te aktivnosti. Jako je važno
cjelogodišnje poslovanje za što ova vrsta turizma ima sjajne
preduvjete.
Ivana Kolar naglasila je da sve više raste
interes za personalizirane wellness programe. Veliki je utjecaj
zdravstvenog turizma na financijski potencijal zemlje,
npr. u Sloveniji se 40% turizma odnosi na zdravstveni
turizam. Isto tako u Sloveniji sve toplice imaju ugovor s
njihovom verzijom HZZO-a. Važno je prepoznavati nove trendove,
kao što su medicinski, wellness turizam, duhovni retreati… Isto
tako jedan od novih trendova je i povezivanje wellness turizma i
umjetnosti (Art&Spa).
Svi govornici su istaknuli veliku važnost suradnje privatnog
i državnog sektora, uz želju da se čim prije krene s procesom
privatizacije. Isto tako, nešto što bi svakako potaknulo razvoj
zdravstvenog turizma je smanjenje PDV-a, npr. u Sloveniji je
PDV na ovu vrstu turizma 9,5%.
Darija Tödtling iz HTZ-a spomenula je da će se u
sljedeće dvije godine provesti novo istraživanje o napretku i
razvoju zdravstvenog turizma. Prema zadnjim podacima iz 2018. bio
je najbrže rastuća grana s rastom od 15-20% godišnje, a turisti
uključeni u usluge zdravstvenog turizma troše 20-30% više.
Trenutno puno projekata iz ovog sektora konkurira za sredstva EU,
a važno je kvalitetno pripremiti projekte i biti siguran u povrat
investicija. Uglavnom, zaključak stručnog skupa je jednoglasan:
zdravstveni turizam u Hrvatskoj čeka svjetla i perspektivna
budućnost, kao vodeće grane kontinentalnog turizma, aktivne
tijekom cijele godine.
