Društvo je razvilo raznovrsnu aktivnost, osnovalo zanatsku zadrugu za predujam i štednju, fond za potporu bolesnih, obrtničku knjižnicu s više od 2000 knjiga.
26.6.1923. U Slanju kraj Ludbrega rodio se Ivan Crikvenčić, znanstvenik, geograf. Nakon diplome na Prirodoslovno – matematičkom fakultetu u Zagrebu, specijalizirao je u Münchenu i Londonu. Bio je redovni
profesor zagrebačkog Sveučilišta, predstojnik Geografskog zavoda i pročelnik geografskog odjela. Autor je udžbenika i znanstvenih radova s područja geografije.
26.6.1904. Varaždin je od svojeg nastanka bio snažno obrtničko središte s brojnim cehovima u srednjem
vijeku. Kada su 1851. ukinuti cehovi, trebalo je pola stoljeća da se varaždinski obrtnici iznova organiziraju i zajednički djeluju. Godine 1904. utemeljeno je Društvo zanatlija koje je okupilo majstore i njihove
pomoćnike. Društvo je razvilo raznovrsnu aktivnost, osnovalo zanatsku zadrugu za predujam i štednju, fond za potporu bolesnih, obrtničku knjižnicu s više od 2000 knjiga. Godine 1937. u Kukuljevićevoj ulici na broju 13 kupljena je jednokatna zgrada sagrađena krajem 19. stoljeća i uređena za Zanatski dom. Od tada,
društveni život oko 500 varaždinskih obrtnika i njihovih obitelji odvijao se u tom domu.
26.6.1984. U Silbi je u 78. godini umro Vladimir Filipović, znanstvenik, istaknuti hrvatski filozof i sveučilišni profesor. Rođen je u Ludbregu, filozofiju je studirao u Zagrebu i Berlinu, od 1932. godine bio je asistent na zagrebačkom Filozofskom fakultetu a od 1957. godine redovni profesor. Istraživao je povijest hrvatske
filozofske misli, 1975. godine pokrenuo je i uređivao časopis «Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine» i ediciju «Filozofska hrestomatija», bio je urednik «Filozofskog rječnika», godine 1968. jedan je od utemeljitelja i predstojnik Instituta za filozofiju. Autor je više od 140 znanstvenih i stručnih radova objavljenih u raznim časopisima, zbornicima i novinama, autor je djela «Pedagogija i aksiologija», «Filozofija renesanse», «Logika
za srednje škole», «Novija filozofija zapada», «Klasični njemački realizam».
