Bio je na Olimpijskim igrama u Rimu 1962. godine, a nastupio je više od 30 puta za državnu reprezentaciju u atletici.
29.6.1899. U Varaždinu je rođen Franjo Majksner, karikaturist. Bio je jedan od najuglednijih hrvatskih karikaturista koji je surađivao u “Koprivama”, “Večeru”, “Vremenu”, “Svijetu”. Popularnost su mu donijele serije karikatura “Jula i Reza pod repom”, “Profesor Boltek” te ilustracije viceva o Bobiju i Rudiju. Umro je u Zagrebu 1963.godine.
29.6.1895. Nakon utemeljenja prvog varaždinskog kluba biciklista, uređeno je i otvoreno prvo biciklističko trkalište. Na dijelu kasnijih ulica Trenkove, Ognjena Price, Špinčićeve i Đalskog novouređeno trkalište je imalo svečanu utrku na kojoj su sudjelovali biciklisti iz Varaždina i inozemstva.
29.6.1882. U Varaždinu je umro Antun plemeniti Melinčević, odvjetnik, političar. Rođen je 1811.godine, studirao je i diplomirao pravo, obavljao je dužnost velikog bilježnika. Godine 1848. izabran je za gradskog suca. Četrnaest godina, od 1861. do 1875.godine, bio je gradonačelnik Varaždina. Antunplemeniti Melinčević zaslužan je za gradnju nove zgrade varaždinskog kazališta i gimnazijske zgrade.
29.6.1907. U Varaždinu je održana velika svečanost prigodom posvete društvenog barjaka Zanatlijskog i pomoćnićkog društva kojoj su prisustvovali, pored varaždinskih društava, obrtničke udruge iz Zagreba, Banja Luke, Siska, Ivanca, Zlatara i drugih mjesta. Kuma barjaka bila je Marija plemenita Lajtner koja je darovala svečanu zastavnu vrpcu. Zastavu je posvetio gradski župnik Maksimilijan Kolarić, a predsjednik društva Jakob
Furjan predavši zastavu barjaktaru Jakobu Ljubecu to je popratio riječima: «Nestat će Tebe, nestat će mene, ali ostat će stijeg na ponos obrtničtva u gradu i domovini». Potom su uzvanici prisustvovali svečanoj sjednici društva te pučkoj zabavi u Graberju.
29.6.1935. Rođen je u Varaždinu Zvonko Bezjak, varaždinski olimpijac i atletičar. Sportom se počeo baviti kao hrvač i mačevalac još kao varaždinski srednjoškolac. Treneri Josip “Pepi” Petrović i Giordano Kumar, odveli su ga u atletiku, u Atletski klub Sloboda. Postao je državni prvak u petoboju u konkurenciji juniora, ali zbog izrazite snage, stručnjaci su ga usmjerili u bacača kladiva. Bolji uvjeti treniranja odveli su Zvonka iz rodnog Varaždina u Zagreb, gdje je punu afirmaciju postigao kao član zagrebačkog Atletskog kluba Dinama. Postao je četverostruki
prvak bivše države (1959., 1960., 1961. i 1963.), a također i četverostruki prvak Balkana (1956., 1960., 1961. i 1963.). Na Mediteranskim igrama 1963. pobijedio je i postao prvak Mediterana. Na Europskom prvenstvu osvojio je šesto mjesto. Na Olimpijskim igrama u Rimu 1962. godine osvojio je šesto mjesto. 1954. godine postavio svjetski juniorski rekord u bacanju kladiva hicem od 71 metra. Nastupio je više od 30 puta za državnu
reprezentaciju u atletici. Svestrani sportski talent je pokazao kao član zagrebačkog Metalca 1958. godine u dizanju utega postavio je državni rekord dignuvši 141 kilogram. Umro je u Varaždinu, 22. srpnja 2022. godine.
