Danas svi znamo o kojoj je lokaciji riječ...
19.8.1773. Na sjednici varaždinskog gradskog magistrata razmatrala se mogućnost otvaranja novog
groblja u gradu obzirom da su dotadašnja uz crkve postala prenapučena. Katolici su pokapani kod crkve svetog Florijana, franjevačke i kapucinske crkve, župne crkve svetog Nikole i u njoj, kod crkve svetog Vida i u blizini kapelica svetog Roka te Fabijana i Sebastijana. Nekatolici su sahranjivani na “groblju krivovjernih” koje je bilo na mjestu današnje Miškinine ulice i željezničke pruge. Na novoj, današnjoj lokaciji groblja počelo se pokapati vjerojatno već 1773. godine od kada je nađen jedan spomenik. Stalne sahrane počele su tek 1780. godine. Današnji izgled varaždinskog groblja začet je 1905. godine kada je za upravitelja došao Herman Haller. Zahvaljujući njemu, koji je počeo sadnjom čempresa, tuja i uređenjem parkovnih površina,
groblje u Varaždinu postalo je kulturna vrijednost europskog značaja.
19.8. 1934. U Bartolovcu kraj Varaždina rođen je Slavko Jagačić – Slavik, slikar. Nakon učiteljske škole diplomirao je likovnu umjetnost na Višoj pedagoškoj školi u Čakovcu, radio je kao nastavnik u osnovnim
školama u Gornjoj Konjščini, Kućan Marofu i Biškupcu. Bio je 1957. godine među utemeljiteljima i tajnik Udruženja amatera likovnih umjetnosti sjeverne Hrvatske, sudionik brojnih kolektivnih izložbi slikara amatera. Prvu samostalnu izložbu imao je u Varaždinu 1962.godine, izlagao je samostalno u Zagrebu, Mariboru, Puli, Karlovcu, Čakovcu, Beču, Studgarttu, Kölnu, Frankfurtu na Majni. Dobio je brojna priznanja i nagrađen je na
izložbi mediteranskih slikara u Napulju. Autor je knjižica «Varaždinsko groblje» i «Vodič starom jezgrom Varaždina». Slavko Jagačić umro je u Varaždinu 8.studenoga 1995. godine.
19.8.2006. U Varaždinu je u 68. godini života umro prvi varaždinski biskup monsinjor Marko
Culej. Rođen je u selu Repnu u Hrvatskom zagorju, školovao se u Zagrebu gdje je diplomirao na Katoličkom
bogoslovnom fakultetu. Za svećenika je zaređen 1964.godine. Radio je u Samoboru, Desiniću, a u Zagrebu je bio vicerektor Bogoslovnog sjemeništa. Za biskupa je imenovan 1992. godine. Obavljao je odgovorne dužnosti u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji – bio je predsjednik Odbora za sredstva javnog priopćavanja i Komisije «Justicia et Paks». Kada je 1997. godine utemeljena Varaždinska biskupija papa Ivan Pavao Drugi imenovao
je monsinjora Marka Culeja za prvog varaždinskog biskupa. Tu svetu dužnost biskup Marko Culej uzorito je obnašao do smrti.
19.8.2011. U 76.godini života u Varaždinu je 19. kolovoza 2011. godine umro profesor Ninoslav
Birola, propagator tehničke kulture. Predavao je matematiku, fiziku i tehnički odgoj, bio je direktor varaždinske
Pete osnovne škole. Utemeljio je učeničke kino klubova “Radost” i “Polet” u osnovnim školama i klub “32” u srednjoškolskom centru. Kao majstor fotografije izlagao je svoje radove na izložbama i objavljivao u novinama. Ninoslav Birolla obavljao je brojne dužnosti među ostalima bio je predsjednik Konferencije Narodne tehnike Zajednice općina Varaždin i za svoj rad dobio je mnoga priznanja i najvišu državnu nagradu za tehničku kulturu – “Faust Vrančić”.
