Najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama restorani i hoteli, za 14,6%
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom
potrošačkih cijena u srpnju 2023. u odnosu na srpanj 2022. (na
godišnjoj razini) u prosjeku su više za 7,3%, dok su u odnosu na
lipanj 2023. (na mjesečnoj razini) u prosjeku više za 0,2%,
izvijestio je danas Državni zavod za statistiku, piše
Net.hr.
Najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u
skupinama restorani i hoteli, za 14,6%, hrana i bezalkoholna pića
za 12,6%, odjeća i obuća za 11,3%, razna dobra i usluge za 10,0%,
pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva za
9,3%, rekreacija i kultura za 7,5%, zdravlje za 7,1%, alkoholna
pića i duhan te stanovanje, voda, električna energija, plin i
ostala goriva, po svakoj skupini za 6,4%.
Porast cijena na godišnjoj razini ublažio je pad cijena u skupini
prijevoz za 3,7%. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju,
mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u srpnju
2023. u odnosu na srpanj 2022. (na godišnjoj razini) u prosjeku
su više za 8,0%, dok su u odnosu na lipanj 2023. (na mjesečnoj
razini) u prosjeku više za 1,1%.
Ekonomski analitičar Damir Novotny u razgovoru za
Net.hr ističe da je inflacija u prvom naletu nakon covid krize i
posebno u siječnju pa u veljači bila posljedica eksternih,
vanjskih šokova na hrvatsko, ali i na europsko tržište u cjelini.
“U drugom naletu, ta takozvana inflacija druge runde, različite
su stope inflacije, zavisno o tome kako su koje vlade koje zemlje
reagirale na inflaciju i što se događalo na unutarnjem tržištu,
kakvi su odnosi ponude i potražnje. I treći je ovo što imamo –
očekivanja su se pobudila, a i klimatološke prilike su utjecale
na manjkove nekih roba koje čine tu košaricu dnevne potrošnje
koje se mjeri kao temelj inflacije”, kaže.
“Europska središnja banka kao jedna od središnjih banaka u
Europskoj uniji je kasno reagirala na inflaciju. Na primjer,
američka središnja banka je relativno brzo reagirala, podigla
kamatne stope, smanjila količinu novca u opticaju i time je
zaustavila inflaciju tako da stopa inflacije u SAD-u nije visoka,
pala je ispod 3 posto”, kaže.
U nekim zemljama članicama EU, dodaje, inflacija je ispod 2
posto, kao primjerice u Grčkoj, jer je ponuda hrane veća za
razliku od Španjolske gdje je ponuda hrane bila manja zbog
velikih suša. “Otkad postoji tržište, a to je 5000 godina, ponuda
i potražnja definiraju cijene i nitko drugi. I to je slučaj i u
Hrvatskoj”, rekao je.
“Hrvatska je u onom prvom valu inflacije imala snažan udar
energenata zbog strukture energetskog tržišta u Hrvatskoj,
prevladavali su ruski energenti pa je cijena naglo rasla. Vlada
je intervenirala, time je negativno utjecala na kretanje cijena,
odnosno pobudila je očekivanja da će uvijek vlada intervenirati i
onda naravno potrošači i dalje troše. I to jako troše”, kazao je.
“Mi smo u srpnju ove godine imali rast cijena u odnosu na srpanj
prošle godine 7,3 posto, ali je potrošnja narasla 14 posto.
Drugim riječima, potrošnja je i pored inflacije rasla. To znači
da kod kućanstava novaca ima”, dodaje Novotny.
Što se plaća tiče, ekonomski analitičar kaže da plaće nikada nisu
bile veće u Hrvatskoj, ali postoji i jedna druga komponenta
dohodaka kućanstva koja se zove siva ekonomija, a koju jako
zanemarujemo.
“U novija istraživanja koja su provedena za potrebe EP-a, koje je
proveo jedan tim eksperata sa sveučilišta u Linzu prije godinu
dana, je utvrđeno da je Hrvatska u samom vrhu zemalja Europe po
učešću sive ekonomije u ekonomskim aktivnostima, čak 28 posto.
Dakle, 28% ekonomske aktivnosti mi ne vidimo i ne vidimo dohotke
iz tih ekonomskih aktivnosti”, kaže Novotny.
Siva ekonomija odnosi se na sve, nema područja gdje nema sive
ekonomije – od majstora do turizma, od svih profesionalnih usluga
pa do poljoprivrede. “Hrana je vrlo često predmetom sive
ekonomije, stvaraju se dohodci poljoprivrednih kućanstava koji
nisu obuhvaćeni. Vi imate situaciju da neka poljoprivredna
kućanstva, kada bi vi vidjeli njihove dohotke odnosno ono što im
dolazi na račun, mislili bi da su to socijalni slučajevi.
Međutim, ne vidi se ono što oni prodaju u sivoj ekonomiji”, dodao
je.
Kada pogledate proizvođače prehrambenih proizvoda, ako hoćete od
primarnih pa do mesa, mlijeka do vina, većina vina se u Hrvatskoj
prodaje zapravo na kućnom pragu, ustvrdio je Novotny.
Rast cijena je u Hrvatskoj visok, više od prosjeka EU, ali je
niži od recimo Mađarske koja nije u eurozoni ili Srbije i BiH. “U
Hrvatskoj je turizam učinio svoje, turistički sektor je ove
godine imao poprilično velika očekivanja. Očekivanja su se
odnosila na potražnju europskog turističkog tržišta, svi su se
nadali da će turisti htjeti platiti bilo koju cijenu turističkih
usluga i van pansionske potrošnje koju domaći akteri u turizmu
postave. To je djelomično bilo točno, pa se mogu vidjeti
pojedinačni slučajevi visokih cijena, osobito u južnoj
Hrvatskoj”, rekao je ekonomski analitičar Damir Novotny za
Net.hr.