Od 1995. do 2001. godine bio je župan Varaždinske županije.
4.9.2007. U Varaždinu je u 63. godini
života umro doktor Marijan Mlinarić,
voditelj grudne kirurgije bolnice, sportaš i političar. Rodio se
u Jalžabetu 1944. godine, nakon mature u varaždinskoj gimnaziji
studirao je i diplomirao na zagrebačkom Medicinskom fakultetu. U
mladosti bio je vrhunski sportaš u karateu, prvak Hrvatske u
poluteškoj kategoriji, utemeljitelj Karate kluba Varaždin. Kao
specijalist grudne kirurgije vodio je akcije za rano otkrivanje
raka dojki kod žena, obavljao je dužnost predsjednika Županijske
lige i tajnika Hrvatske lige za borbu protiv raka, pisao
znanstvene radove o grudnoj kirurgiji. U političkom životu
Hrvatske doktor Marijan Mlinarić bio je član Predsjedništva
Hrvatske demokratske stranke, zastupnik u Županijskom domu
Hrvatskog sabora, od 1995. do 2001. godine župan je Varaždinske
županije, u hrvatskoj Vladi dvije godine vodio je Ministarstvo
unutarnjih poslova. Nakon toga izabran je za predsjednika
Hrvatske vatrogasne zajednice. Doktor Marijan Mlinarić sahranjen
je na Varaždinskom groblju.
4.09.1907. U Varaždinu je
rođen Dragan Grims, optičar, jedan od
najuglednijih varaždinskih sportaša i sportskih djelatnika.
Izučio je urarski i optičarski zanat u Varaždinu i Karlsteinu,
radio u obiteljskoj tvrtki, kasnije zagrebačkom Ghetaldusu. Bavio
se atletikom, gimnastikom, stolnim tenisom, hokejem,
planinarstvom, trenirao je atletičare u “Slaviji” te državnoj
reprezentaciji.
4.09.1904. Iako je na inicijativu kovača
Jakoba Furjana osnovano Zanatlijsko društvo
Varaždin, a u ožujku 1904. godine održava prva glavna
skupština, djelatnost društva počela je 4. rujna 1904. godine.
Tada su potvrđena pravila rada, društvo koje je okupilo 150
obrtnika i radnika, počelo je radom.
4.09.1886. Dovršena je i puštena u promet
željeznička pruga od Varaždina do
Zagreba u dužini od 100 kilometara. Vlak je tu
razdaljinu vozio oko šest sati. Gradnja pruge trajala je godinu
dana, a radilo je oko 2500 radnika i stručnjaka. Dio pruge od
Varaždina do Čakovca predan je na uporabu po okončanju gradnje
mosta preko Drave krajem 1886. godine.