Puno je problema...
Prekomjerna upotreba mobitela izaziva ovisnost i
ostavlja tragove na dječjoj psihi, djeca s njima odlaze na
spavanje, bude se, jedu, igraju, uče, a posljedice su porast
broja djece s mentalnim poremećajima i nasilja među
vršnjacima, pretilost te digitalna demencija,
upozoravaju stručnjaci.
“Brojna istraživanja u svijetu i Hrvatskoj ukazuju na porast
rizika za mentalno zdravlje, osobito u adolescentnoj dobi,
ali to se sve više spušta u nižu dob. Prema podacima Svjetske
zdravstvene organizacije (WHO) jedan od sedam adolescenata u
dobi od 10 do 19 godina ima neke teškoće mentalnog zdravlja, a u
Hrvatskoj je to više od 11 posto”, kazala je ravnateljica
Nastavnog zavoda za javno zdravstvo
Splitsko-dalmatinske županije Željka
Karin na prošlotjednom okruglom stolu o utjecaju
mobilnih uređaja na mentalno zdravlje djece u Splitu.
Zdravstvena slika školske djece i mladih pokazala je da više od
49 tisuća djevojčica i dječaka u Hrvatskoj ima neki
mentalni poremećaja kao i da je veća učestalost kod dječaka
nego djevojčica. Zbog sve veće uporabe mobitela, ne samo kod
djece već i kod roditelja, nužno je jačati svijest o tome koliko
je važno da se mobiteli ne koriste u kućnoj i obiteljskoj
atmosferi, a ponajmanje u školi, kazala je Karin.
Psihijatar Željko Ključević upozorio je na korištenje
mobitela tijekom školske nastave i velikog odmora. Djeca su manje
fokusirana na nastavni proces, izostaje socijalizacija, dolazi do
cyberbullynga, anksioznosti, poremećaja hranjenja,
javlja se iskrivljena slika o sebi a tu je i neovlašteno
fotografiranje učitelja. Dostupne su društvene mreže i
neprimjereni sadržaji, pa se javlja se nasilje, samoozljeđivanje
i slično.
Naročito treba, kaže, Ključević, zabrinjavati
pojava digitalne demencije. Riječ je nizu simptoma i
znakova koji utječu
na smanjenje kognitivne funkcije i slični su onima
u demenciji, a javljaju se uslijed pretjeranog i neadekvatnog
korištenja digitalnih tehnologija poput mobitela, tableta i
računala.
Prema podacima Plavog telefona, djeca pomoću svojih mobitela
snimaju doslovno sve, pa i ono što ne bi smjeli a snimke često
koriste za izrugivanje svojih prijatelja i školskih kolega, te za
objavu na društvenim mrežama. Također, za 50 posto je
poraslo pretraživanje podataka o suicidu i samoozljeđivanju
kod djece i adolescenata.
“Treba vratiti interes društva za prevenciju, razvijati mrežu
suradnje među institucijama, udrugama i pojedincima, usvojiti i
primijeniti primjere dobre prakse, te da roditelji uz
obrazovni sustav imaju ključnu ulogu,”, drži Ključević.
S problematikom korištenja mobitela kod djece već se deset godina
bavi pedagoginja u Osnovnoj školi Lokve-Gripe Agnes
Jelačić koja navodi da 40 posto učenika sedmih i osmih
razreda ide spavati nakon 23 sata jer vrijeme provode na
mobitelima, zbog čega ujutro na nastavu dolaze pospani.
“Dijete koje uči s mobitelom, pa mu stalno stižu poruke, ne može
biti koncentrirano na učenje niti može održati fokusiranost. To
su faktori koji utječu na njihovu uspješnost i učenje. Ne možemo
reći da je to kod svih niti su sva djeca ovisna o mobitelu, ali
primjećujemo da ih je sve više koji imaju strah da će mobitel
izgubiti i završiti u kazni a to je ono što
zabrinjava”, rekla je Jelačić.