Prisilnu naplatu ovrhovoditelj ima pravo pokrenuti sukladno Ovršnom zakonu...
Sredinom mjeseca
Net.hr pisao je o slučaju čitateljice kojoj je
na godišnjem blokiran račun radi duga o kojem, u tom
trenutku, nije znala ništa.
“Otvorila sam e-blokade i tu pronašla sudski predmet na temelju
kojeg su me ovršili i cijeli Očevidnik troška, sa navedenim
iznosom glavnice od 400 eura, troška procesa predmeta od 350 eura
te naravno ukupne kamate koje su bile skoro dva puta veće od
ukupnog duga i troška, oko 1.100 eura”, kazala nam je tada
čitateljica o pravomoćnoj presudi koja datira iz 2011. godine,
dok je dug iz 2003. godine.
Zbog čega je trebalo proći čak 12 godina od presude do naplate te
nije li u tom razdoblju trebala nastupiti zastara, provjerili smo
u Ministarstvu financija, gdje su pojasnili da Fina nije
ovlaštena utvrđivati je li nastupila zastara za naplatu ovrhe,
već je to isključivo u nadležnosti suda. Dodali su, također, da
ne postoji sustav koji bi raspolagao informacijama o dugovanjima
građana i potencijalnim ovrhama.
“Fina, dok ne primi ovrhu od strane suda, drugog nadležnog tijela
ili ovrhovoditelja, nema nikakvih saznanja da će ovrha na teret
građana biti provedena, pa tako i ne može obavijestiti dužnika.
Jedino dužnik zna ili može znati da mu predstoji ovrha ukoliko je
svjestan da ima nepodmireno dospjelo dugovanje”, kažu u
Ministarstvu.
Drugim riječima, kada “slučaj” dođe do Fine, već je kasno.
Dugi rokovi su pitanje poslovne politike vjerovnika
Zanimalo nas je i zbog čega je između presude i same ovrhe od
strane Fine prošlo čak 12 godina, budući da su u tom razdoblju
dužniku “curile” i ne male kamate.
Komentirajući dug vremenski period od pravomoćne presude do
pljenidbe dužnika, u Ministarstvu pravosuđa kažu nam da je riječ
o poslovnoj politici samih vjerovnika koji raspolažu s
pravomoćnim utvrđenim tražbinama na način kako to smatraju
optimalnim za njihova podmirivanja u cijelosti.
“Na vjerovniku je u kojem trenu će pokrenuti postupak prisilne
naplate radi ostvarenja svoje tražbine, dok je dužnik dužan
ispuniti svoju obvezu po dospijeću kako ga se ne bi teretilo za
zakonske kamate ili eventualne troškove postupka prisilne
naplate”, kažu u Ministarstvu.
“S navedenim u vezi, ukazujemo kako je prema postojećem sustavu
od podnošenja prijedloga za ovrhu putem eOvrhe do pljenidbe putem
Financijske agencije ili na stalnim novčanim primanjima putem
isplatitelja primanja potrebno u prosjeku 90 do 120 dana
(računajući da je prijedlog bio uredan i da je prilikom prve
dostave dužnik preuzeo rješenje o ovrsi i nije uložio prigovor)”,
nastavljaju.
“Dakle, zatezne kamate teku samo ako je dužnik u zakašnjenju, i
to od prvoga dana zakašnjenja do plaćanja. Njihov tijek nije
unaprijed vremenski određen i na njega dužnik može utjecati
vremenom ispunjenja svoje obveze: ako pravovremeno plati dug do
zakašnjenja neće niti doći, a ako dođe do zakašnjenja zatezne
kamate bit će niže ako dužnik što prije plati dug”, pojašnjavaju
u Ministarstvu dodajući kako plaćanje duga na vrijeme prevenira i
postupak prisilne naplate koji uzrokuje daljnje javnobilježničke
i sudske troškove.
Valja ovdje napomenuti i da je visina stope zateznih kamata
ograničena zakonom, čime se dužnike štiti od prekomjernog
plaćanja na ime kamata, ali i od obračunavanja kamata na iznos
dospjelih neisplaćenih kamata.
Pravo na prigovor na ovrhu
Inače, prisilnu naplatu ovrhovoditelj ima pravo pokrenuti
sukladno Ovršnom zakonu, a tražbina se utvrđuje pravomoćnom
presudom ili javnom ispravom koja ima pravnu snagu pravomoćne
presude. Prisilni postupak, pojašnjavaju u Ministarstvu
pravosuđa, može se pokrenuti i ishođenjem rješenja o ovrsi
temeljem vjerodostojne isprave, za koju se prijedlog podnosi
putem informacijskog sustava eOvrhe.
Rješenje o ovrsi dostavlja se zatim ovršeniku putem usluge e
građanin (ako je ugovorio takvu uslugu) ili putem poštanskih
usluga, prema mjestu prebivališta ili boravišta, najmanje dva
puta prije nego bude objavljeno na e-oglasnoj ploči, ako ga
ovršenik ne preuzme.
“Ako rješenje o ovrsi bude objavljeno na e-oglasnoj ploči,
građanin će o tome dobiti pisanu obavijest u poštanski pretinac
ili putem sustava eGrađani. U svakom slučaju postojeći sustav
osigurava svakom građaninu Republike Hrvatske adekvatnu obavijest
o tome da se protiv njega vodi postupak prisilne naplate”,
smatraju u Ministarstvu pravosuđa.
Građani na rješenje o ovrsi imaju pravo uložiti prigovor, a o
zaštiti njihovih prava u tom slučaju odlučuje sud u parničnom
postupku. Stranke u prigovoru, kažu nam u Ministarstvu pravosuđa,
mogu iznijeti sve činjenice i dokaze kojima mogu osporiti
osnovanost vjerovnikove tražbine, uključujući i zastaru
potraživanja.
‘Zastara ne nastupa automatizmom’
Našu čitateljicu s početka priče začudilo je i što u razdoblju od
12 godina nije nastupila zastara.
Komentirajući to pitanje, u Ministarstvu pravosuđa kažu da sve
tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom ili odlukom drugog
nadležnog tijela javne vlasti, zastarijevaju za deset godina, pa
i one za koje zakon inače predviđa kraći rok zastare. Međutim,
upozoravaju kako se zastara prekida priznanjem duga podnošenjem
tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv
dužnika i pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, a radi
utvrđivanja ili ostvarenja tražbine.
“Također, ističemo kako je odredbama članka Zakona o obveznim
odnosima jasno propisano da nakon prekida, a prekid u smislu
odredbi Zakona o obveznim odnosima traje dok se vodi ovršni
postupak, zastara počinje teći iznova, a vrijeme koje je proteklo
prije prekida ne računa se u zakonom određeni rok za zastaru.
Navedeni stav zauzela je i sudska praksa.
Isto tako, napominjemo da je zastara kao prestanak prava
vjerovnika da od dužnika može prisilno zahtijevati ispunjenje
njegove obveze, osobno pravo svakog dužnika, kojeg se isti može i
odreći. Sukladno navedenom, zastara ne nastupa automatizmom”,
pojašnjavaju u Ministarstvu.
Podsjetimo, članak 214. stavak 3. Zakona o obveznim odnosima
izričito propisuje da se sud neće obazirati na zastaru, ako se
dužnik nije na nju pozvao. Zastara se dokazuje u sudskom
postupku.
Rješavanje ovrha duplo brže nego prije tri godine
U Ministarstvu pravosuđa kažu nam i da je prosječno vrijeme
rješavanja ovrha na općinskim sudovima skraćeno sa 316 dana
tijekom 2020. na 151 dan tijekom 2022., dok je na trgovačkim
sudovima vrijeme skraćeno s 243 dana tijekom 2020. na 160 dana
tijekom 2022.
Dodaju i kako je u posljednje tri godine poduzet čitav niz mjera
za ubrzanje sudskih postupaka kroz različite zakone, ali i da je
uveden sustav e-Komunikacija, uključujući i u kaznene postupke te
da će se u narednom razdoblju uvesti tonsko snimanje ročišta što
će znatno ubrzati sudske postupke. Provode se i Akcijski planovi
za unaprjeđenje učinkovitosti pravosuđa koji su izrađeni za
pojedinačne sudove.
“U prošloj je godini sudski postupak prosječno trajao 247 dana –
općinski su sudovi ubrzali postupke za 84 dana, trgovački za 45,
a upravni za 23 dana, dok je ukupan broj neriješenih predmeta
smanjen za 10 posto. Navedeno je rezultat svih aktivnosti koje
ministarstvo poduzima zajedno sa sudovima”, zaključuju u
Ministarstvu pravosuđa za
Net.hr.