Zapamtite da je polaganje kolokvija i ispita završna faza za koju su potrebne ranije pripreme!
Donosimo vam nekoliko savjeta za bezbrižno studiranje. Polaganje
kolokvija i ispita može biti jako stresno razdoblje tijekom
studiranja, a kao bivši studenti znamo nekoliko trikova kako taj
stres lakše savladati. No, zapamtite da je polaganje kolokvija i
ispita završna faza za koju su potrebne ranije pripreme!
Autori teksta su Marijan i Josipa Klarić s
portala Studentski
poslovi koji navode kako odlazak na fakultet
donosi neke promjene u odnosu na način pohađanja i polaganja
predmeta u srednjoj školi. Na fakultetu nema iznenadnih usmenih
odgovaranja, kolegiji su najčešće podijeljeni u dva kolokvija
koja nisu obavezna, a za one koji propuste kolokvije tu su tri
ispitna roka: zimski, ljetni i jesenski. Također, na većini
fakulteta možete nekoliko puta izaći na ispitni rok i položiti ga
iz npr. trećeg puta.
Posloži prioritete
Pri slaganju prioriteta polaganja ispita i kolokvija veliku ulogu
imaju kolege s viših godina jer su oni prošli muke kroz koje ti
trenutačno prolaziš. Posavjetuj se s kolegama koji su im kolegiji
zadavali najviše problema te u koje su ispite morali uložiti
najviše vremena kako bi ih uspješno položili. Kada si određuješ
prioritete učenja, važno je i što sam primijetiš kod profesora.
Neki od njih će cijeniti što si redovan na nastavi i javljaš se
za riječ tijekom predavanja, dok će nekima biti bitno kako
napišeš kolokvij ili ispit. Skala zahtjeva profesora je dosta
široka, ali ono što će u budućnosti tražiti od tebe možeš uočiti
već u prvih nekoliko predavanja na kojima bi trebao biti
prisutan. Aktivnosti poput seminara, projekata, pokusa i dr. mogu
ti donijeti veliku količinu bodova pri polaganju kolegija. Zato
nemoj zanemarivati njihove zahtjeve i ispuni one za koje si
odredio da su najvažniji u uspješnom polaganju kolegija jer
većinom nije dovoljno samo položiti kolokvij odnosno ispit.
Oslobodi se distrakcija i napravi plan učenja
Prema znanstvenim istraživanjima najbolje pamtimo navečer, prije
nego odemo spavati, navodi Loughborough University. Iako je
vrijeme kada najbolje pamtimo poprilično individualno. Neko od
vas bolje pamti ujutro ili popodne i taj dio nemojte mijenjati.
Ono što sigurno utječe na kvalitetu pamćenja su mobiteli,
laptopi, televizori i ostala tehnologija koja može biti pomoć,
ali i prijetnja tijekom učenja. Najbolje si je odrediti određene
vremenske intervale kada učite i intervale kada odmarate.
Najbolje se uči tijekom prvih 30 do 45 minuta i nakon toga uzmete
odmor od 5-10 minuta. Nakon nekoliko takvih ponavljanja uzmite si
veću pauzu i odmorite. Možete uzeti pauzu od 60 minuta za ručak,
tjelovježbu ili jednostavno prošetajte i oslobodite si misli
gradiva koje vam je već satima u mislima.
U svim obavezama koje imamo, ne smijemo zaboraviti odmoriti i
raditi ono što nas čini sretnima. Slobodno vrijeme budite s
prijateljima i ne zaboravite da je kod polaganja ispita i
kolokvija najvažniji prolaz!
Pronađi skripte
Iako ovaj savjet nije preporuka profesora, ovo definitivno je
savjet bivših studenata. Iako neki od podataka u skripti mogu
biti netočni, u većini slučajeva je sasvim dovoljna za polaganje
kolegija. Brojni studenti sa starijih godina su nadopunjavali
skripte s važnim činjenicama za polaganje kolegija.
Ponekad će profesori tijekom predavanja spomenuti što je bitno za
zapamtiti, no to ne možete očekivati od svakog profesora i na
svakom predavanju. Gradivo zna biti jako kompleksno i bitno je
razlikovati bitne od nebitnih podataka tijekom učenja. Čak iako
ne učite striktno iz skripti, možete pratiti u njima što je u
kojoj lekciji bitno.
Skripta je najčešće prošla nekoliko iteracija poboljšanja te ih
najčešće pišu studenti koji shvaćaju fakultet ozbiljno, tako da
mogu biti jako važan faktor u prolasku predmeta. Naravno ne znači
da ako imate skriptu trebate zanemarit stručnu literaturu i
vlastite bilješke.