Čini se da nas bablje ljeto neće napustiti ni u listopadu...
Visoke temperature produljile su sezonu ljetne odjeće, pića na
terasama, pa čak i kupanja – jer i ovog vikenda uživamo na preko
25 stupnjeva diljem zemlje. Prema dugoročnim vremenskim
prognozama DHMZ-a, čini se da još uvijek ne trebamo vaditi
kapute iz ormara jer bi se natprosječne temperature trebale
nastaviti i u listopadu, a čak niti studeni neće zahladiti kao
nekih prijašnjih godina.
Srednja mjesečna temperatura za deveti mjesec u Hrvatskoj je
nadmašila prosječnu iz razdoblja 1991. – 2020. za čak 3 do 4 °C
pa se može govoriti o rujnu koji će gotovo sigurno ući u pet
najtoplijih u povijesti mjerenja, ponegdje odmah iza
najtoplijeg zabilježenog 2011. godine, dok je u Osijeku postavio
novi temperaturni rekord, prenosi HRT.
No ovaj rujan nije poseban samo po temperaturi već i po količini
i distribuciji oborina. Broj kišnih dana bio je razmjerno malen,
a u usporedbi s višegodišnjim srednjim vrijednostima, u većini
dijelova Hrvatske zabilježen je manjak oborina, no u Rijeci
i Zagrebu bilo je i viška. Na mjernoj postaji Zagreb Maksimir
zabilježena je druga najveća količina oborina od 2014. kada je od
siječnja do rujna izmjereno 1035 mm. Ove godine radi se o 938 mm
ili litara po četvornom metru.
A slično vrijeme – suho i natprosječno toplo, uvodi nas i
u listopad. U prva dva tjedna 10. mjeseca mala je
vjerojatnost za znatne količine oborina. U drugoj polovici
mjeseca povećava se vjerojatnost za veću količinu padalina,
naročito na Jadranu. Dugoročne prognoze, iako manje pouzdane,
upućuju na to da bi i studeni mogao biti natprosječno topao, no
padalina bi u Hrvatskoj moglo biti i više no što je uobičajeno.
Prognoza za zimu pak daje povećane vrijednosti za prosječnu i
malo višu temperaturu zraka, no vrijednosti odstupanja od
prosjeka i vrijednosti vjerojatnosti tog odstupanja znatno su
manje nego za jesen – dakle zima bi trebala biti
sličnija prosječnoj zimi no što je jesen prosječnoj jeseni.
Količina oborina, prognozira se, mogla bi zimi biti veća od
prosječne, a najbolje šanse za snijeg imamo u siječnju i veljači,
dok bi i prosinac mogao biti topliji no što se neki nadaju.
Iz DHMZ-a napominju da se odstupanja, srednje temperature
zraka i ukupne količine oborine odnose na posljednje klimatološko
razdoblje koje je osjetno toplije od starog razdoblja od 1961. do
1990. godine, te da dugoročne prognoze gotovo uvijek sadrže neke
pogreške.