U to vrijeme, 'Turist' je postao najveći hotel takve vrste u ovom dijelu Hrvatske s oko 12.000 kvadratnih metara, apartmanima, suvremeno opremljenim sobama, noćnim klubom...
27.10.1977. Gradska knjižnica i čitaonica
“Sloboda” i Sveučilišna naklada “Liber” iz Zagreba obilježili su
120. godišnjicu rođenja istaknutog hrvatskog književnika,
osnivača hrvatskog realizma i modernizma Ive
Vojnovića, rođenog 9. listopada 1857. godine u
Dubrovniku. Na obilježavanju godišnjice rođenja bila je i svečana
promocija biografije Ive Vojnovića “Gospar Ivo”, naklade “Liber”,
autora Mirka Žeželja. Odabrane stranice iz Vojnovićevih djela
čitali su Mira Župan i Zlatko Crnković iz Zagreba.
27.10.1649. Jedan od brojnih
požara u varaždinskoj prošlosti dogodio se 1648.
godine, kada je izgorio veći broj kuća. Opisujući požar kroničar
je zabilježio “…da su se zvonovi u svim tornjevima rastalili te
nije ostalo ni traga kućama…” Da pomogne Varaždincima u obnovi
grada kralj Ferdinand Treći je 27.listopada 1649. godine
oslobodio Varaždin plaćanja poreza u iznosu od 500 forinti.
LISTOPAD 1978. Krajem listopada 1978. privodili
su se kraju radovi na izgradnji novog dijela i rekonstrukciji
starog dijela hotela “Turist”. U to vrijeme
hotel “Turist” tako je postao najveći takve vrste u ovom dijelu
Hrvatske sa oko 12 000 kvadratnih metara, apartmanima, suvremeno
opremljenim sobama, noćnim klubom, aperitiv barom, kavanom,
kuglanom i drugim pratećim objektima. Hotel “Turist” bio je
opremljen suvremenom, tada najnovijom ugostiteljskom opremom,
elektronikom, a i vlastitim elektro – agregatom koji je trebao
snabdijevati cijeli objekt u slučaju nestanka struje u gradskoj
mreži. Hotel je također bio opremljen i klima uređajima. Radove
na ovom ugostiteljskom objektu izvodio je Građevni kombinat
Zagorje.
~~~
Pored uljanica, najstarijeg načina osvjetljavanja
prostorija, prije 2000 godina počele su se koristiti svijeće
lojenice izrađene od goveđe masti i tada se pojavljuju prvi
svijećnjaci. Radili su se od drveta, bakra, bronce, kovanog
željeza i drugog materijala i koristili su se u bogatim kućama i
crkvama. U srednjem vijeku izrađuju se viseći svijećnjaci u
obliku kruga ili križa koji su na gornjoj strani imali šiljke na
koje su stavljane svijeće. Najljepši svijećnjaci nastali su u
doba baroka u najpoznatijem staklarskom središtu Muranu gdje su
izrađivani viseći stakleni svijećnjaci – lusteri
– ukrašeni visuljcima u obliku prizmi, suza i zvjezdica. U
Varaždinu najljepši luster nalazi se od 1873. godine u koncertnoj
dvorani kazališta. Krajem 19.stoljeća pojavom plinskih,
petrolejskih i električnih svjetiljki prestaje korištenje
starih svijećnjaka.