U Varaždin je poslan 1961. godine po želji nadbiskupa Franje Šepera, da pripremi osnivanje župa sv. Vida u Varaždinu i sv. Mihaela u Sračincu.
17.11.1674. Poglavar varaždinskog isusovačkog
samostana otac Leonardo Sabater sklopio je ugovor o gradnji
tornja isusovačke crkve, današnje varaždinske Katedrale. Radove
je izveo zidarski majstor iz Ptuja Petar Julijan i toranj
isusovačke crkve dovršen je 1676. godine.
17.11.1902. Bogati varaždinski veletrgovac i
gradski podnačelnik Stjepan Leitner utemeljio je “Društvo za
prehranu mladeži pučkih škola”. Društvo je pomagalo 25 siromašna
učenika. Stjepan Letiner imao je prvi automobil u Varaždinu 1902.
godine. Za svoj dobrotvorni rad Leitner je od cara Franje Josipa
Prvog 1908. godine dobio plemstvo s pridjevkom “Letner de
Varaždinrieg”.
17.11.1930. Utemeljen je Rotary klub Varaždin
koji je ubrzo nakon toga primljen u svjetsku rotarijansku
organizaciju. Varaždinski rotarijanci sastajali su se u hotelu
Novak u Kukuljevićevoj ulici i u gostionici Meleš. Članovi Rotari
kluba bili su istaknuti varaždinski građani, liječnici,
profesori, odvjetnici, tvorničari, trgovci, bankari koji su
dobrotvornim radom i prikupljenim novcima pomagali
najsiromašinijim i bolesnim sugrađanima. Rad Rotari kluba
Varaždin zabranjen je 1941. godine i obnovljen je tek 1993.
godine.
17.11.1989. Umro je Metod Hrg, povjesničar
nacionalne povijesti, arhivist. Rodio se u Ivancu 1916. godine,
diplomirao na zagrebačkom Katoličkom bogoslovnom fakultetu, a za
svećenika je zaređen 1942. godine. Bilo je kapelan u Svetom Ivanu
Zelini, župnik župe Svete Nedjelje, a od 1966. godine arhivist je
Zagrebačkog kaptola. O svojim istraživanjima prošlosti objavio je
više knjiga te studije o povijesti ivanečkog kraja. S latinskog
je preveo ispravu iz 1396. godine u kojoj se prvi put spominje
Ivanec.
17.11.1993. U Varaždinu je umro Andrija
Kuštović, slikar. Rođen je u Varaždinu 20.listopada 1918.godine,
gimnaziju je maturirao u rodnom gradu, radio je u «Varteksu» kao
voditelj ekonomske propagande i publiciteta. Njegov talenat za
slikarstvo otkrio je u gimnaziji profesor Ladislav Kralj
Međimurec i dao mu prve poduke. Andrija Kuštović radio je
slikarskom tehnikom akvarela, teme su bile vezane uz grad
Varaždin, slikao je ulice, trgove, ljude, dravske i zagorske
motive. Od 1939.godine bio je član grupe slikara Hrvatskog
Zagorja i Međimurja i sudjelovao na kolektivnim izložbama. Od
samostalnih izložbi posebno se ističe Kuštovićeva izložba
akvarela u Parizu.
17.11.2020. U Zagrebu je umro fra Zvonimir Bono
Šagi. Rođen je u Brodarovcu 1932. godine, a osnovnu je školu
pohađao u Druškovcu i Maruševcu, dok je u Varaždinu i Zagrebu
pohađao gimnaziju. U Zagrebu je 4. listopada 1955. položio
doživotne zavjete. Zaredio se za svećenika 2. studenoga 1958. u
Varaždinu. Studirao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u
Zagrebu na kojem je diplomirao teologiju 1959. godine. U ožujku
1961. godine poslan je u Varaždin po želji nadbiskupa Franje
Šepera da pripremi osnivanje župa sv. Vida u Varaždinu i sv.
Mihaela u Sračincu, koje su i osnovane 8. listopada te iste
godine. Od tada, pa sve do 2008. godine, vrši službu župnika župe
sv. Vida u Varaždinu. Općina Maruševec je Odluku o imenovanju
počasnog građanina fra Boni Zvonimiru Šagiju donijela 2008.
godine, zbog prisnog odnosa i neizbrisivog traga među župljanima
Maruševca, gdje i danas o njemu govore lijepim riječima i s
poštovanjem.
