Toga je dana na Korzu otvorena 'Centralna kavana'...
8.12.1973. Svečano je u dvorani “Varaždin”
u Graberju otvoreno V. svjetsko prvenstvo u
rukometu za žene. Svečano otvaranje V. SVEP-a počelo je
ulaskom učenica varaždinskih osnovnih škola odjevenih u narodne
nošnje sa zastavama zemalja učesnica prvenstva, a zatim su se
publici predstavile rukometašice kvalifikacijske skupine D koja
je igrala u Varaždinu. Inozemni gosti bili su puni riječi pohvala
na račun organizatora. Najveći dio tereta oko organizacije ovog
Svjetskog prvenstva podnijeli su Krešimir Petanjek i Srećko
Tkalčec.
8.12.1894. Na središnjem varaždinskom trgu
pred Vijećnicom, u prizemlju nove dvokatne palače “Varaždinske
štedionice”, otvorena je moderna “Centralna kavana”. Tvrtka
Siemens i Halske instalirala je kućnu električnu
centralu pa su Varaždinci u kavani prvi put vidjeli
električno svijetlo u svom gradu. “Centralna kavana” na Korzu
stoji i danas pod imenom – “Grofica Marica”.
8.12.1688. Posvećena je zavjetna
kapelica Sv. Fabijana i Sebastijana na kraju ondašnje
Štajerske, a danas Optujske ulice. Kapelicu je dalo sagraditi
Gradsko vijeće u znak zahvalnosti što je 1682. godine strahovita
epidemija kuge zaobišla Varaždin. U toj epidemiji, koja je u
varaždinski kraj stigla iz srednje Europe, umrlo je mnogo ljudi u
obližnjim naseljima, ponajviše u Ivancu, Gornjoj Voći, Vidovcu,
Križovljanu, ali i u gradovima Grazu i Ptuju, s kojima je
Varaždin imao tijesne trgovačke veze. U kapelici Sv. Fabijana i
Sebastijana sačuvane su vrijedne slike varaždinskih slikara.
***
Jedna od najstarijih varaždinskih ulica, današnja
Gundulićeva s jednokatnim kućama, prvi se puta
spominje u 16. stoljeću i bila je dio Župnog trga. Povezivala je
ulazna južna gradska vrata sa središnjim trgom i Vijećnicom.
Stoljećima, sve do 1910. godine, ulica se zvala Dućanska
kada joj je gradsko poglavarstvo dalo novo ime po dubrovačkom
pjesniku Ivanu Gunduliću. U toj gradskoj ulici, koju Varaždinci i
danas zovu Dućanska, bile su brojne prodavaonice s mirodijama,
bombonima, kavom, mješovitom robom, radionice limara, vlasuljara,
obućara, šeširdžija, tu su bile brijačnice, radila je ljekarna «K
zlatnom anđelu», Gradska štedionica, Banka i mjenjačnica,
Kotarski sud. Dućanska – Gundulićeva ulica ostala je do danas
jedna je od najživljih gradskih prometnica.
