Ravničarska pruga dužine 42 kilometara povezivala je sjeverozapadnu Hrvatsku s Podravinom i Slavonijom.
16.12.1952. U 70. godini života umro je Franjo
Bogadek, leksikograf i pravnik. Rodio se u Petrijancu 6.6.1882. a
1906.godine se odselio u SAD gdje se školovao u teološkom
sjemeništu i Baltimoreu. Pravo je studirao i doktorirao u
Pittsburghu 1914. Bio je pravni savjetnik Hrvatskoga nacionalnoga
društva i Hrvatske bratske zajednice. Objavio je nekoliko izdanja
hrvatsko – engleskoga i englesko – hrvatskoga rječnika za
hrvatske iseljenike.
16.12.1937. U promet je puštena željeznička
pruga između Varaždina i Koprivnice. Ravničarska pruga dužine 42
kilometara povezivala je sjeverozapadnu Hrvatsku s Podravinom i
Slavonijom. Svečano otvaranje održalo se na varaždinskom
kolodvoru uz prigodan program i prolazak prvog vlaka po
novoizgrađenoj pruzi.
16.12.1937. Novoutemeljena “Željeznička glazba
Varaždin” s kapelnikom Josipom Ponertom imala je prvi javni
nastup. Oko tridesetak glazbenika zaputilo se Varaždinskim
ulicama i sviralo marševe i popularne melodije. Od osnutka do
danas limena glazba željezničara održala je mnoštvo koncerata i
nastupa po europi.
16.12.1709. Na Hrvatskom saboru odlučeno je da
se i u Varaždinu uredi lazaret gdje bi se izolirali oboljeli od
kuge koja je harala Slavonijom i Ugraskom. Zapovjedniku
Baraždinske krajine generalu Breineru upućena je molba da bez
valjane poputnice nikome ne dopusti dolazak u ovaj dio Hrvatske.
Ukinuti su i svi sajmovi.
16.12.1931. Rođena je u Varaždinskim Toplicama
Božena Filipan. Biologiju, geografiju i kemiju diplomirala je na
Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu, a psihologiju znanstvenoga
smjera na Filozofskome fakultetu u Zagrebu 1973. godine. Radila
je kao odgajateljica i upraviteljica Dječjega vrtića »Ivan Goran
Kovačić« u Zagrebu, bila je nastavnica biologije i geografije u
osnovnoj školi u Varaždinskim Toplicama, gdje je bila školska
pedagoginja i psihologinja, te kao ravnateljica spomen-škole
»Antun i Ivan Kukuljević« u izgradnji i savjetnica za predškolski
odgoj Zavoda za unapređivanje školstva. U Domovinskom ratu bila
je dobrovoljka u sastavu psiholoških jedinica. Književnim
stvaralaštvom započela je u školskim literarnim i dramskim
sekcijama te ga nastavila ostvarivati kao cjeloživotnu potrebu,
ali objavljivanje književnih djela podredila je interesima
stručnog i znanstvenog djelovanja u školstvu i dokumentiranom
prikazivanju uloge Varaždinskih Toplica u hrvatskoj povijesti,
kulturi i umjetnosti. Bila je članica Izdavačkoga savjeta
časopisa Kaj u kojem objavljuje pjesme i prozu na standardu i
kajkavštini.
Bavila se i proučavanjem kreativnosti i psihohistorije, posebice
u području povijesti školstva, biografija važnih osoba i zaštite
spomeničke baštine. Autorica je knjige Pet stoljeća narodne
prosvjete i školstva u Varaždinskim Toplicama. Kao predsjednica
Ogranka Matice hrvatske u Varaždinskim lopticama (1995.—2016.)
utemeljila je književno – znanstvenu manifestaciju Kukuljevićevi
dani u Varaždinskim Toplicama, surađivala je sa Zavodom za
znanstveni rad u Varaždinu, te uredila tri zbornika radova s
istoimenih znanstvenih skupova.
Objavila je i tri autorske knjige koje se bave poviješću
Varaždinskih Toplica: Pet stoljeća narodne prosvjete i kulture u
Varaždinskim Toplicama, Varaždinske Toplice i naselja: Traganje
za izvorima i Varaždinske Toplice u hrvatskoj povijesti i
kulturi.
Božena Filipan je od 2018. godine bila i članica Društva
hrvatskih književnika, a za svoj stručni i društveni rad primila
je više priznanja i nagrada. Preminula je 9.8.2021. u
Varaždinskim Toplicama.