Tijekom karijere Rabuzin je imao više od 200 samostalnih izložbi u inozemstvu.
18.12.2008. U Varaždinskoj bolnici u 88. godini života umro je jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara Ivan Rabuzin. Rodio se 27.3.1921. u Ključu kraj Novog Marofa u brojnoj obitelji te je završio stolarski zanat u Zagrebu i Zemunu. Radio je u novomarofskoj tvornici namještaja «Bor», a zatim se profesionalno bavio slikarstvom. Prvu je samostalnu izložbu imao 1956. godine u Novom Marofu, 1960. godine izlaže u zagrebačkoj Galeriji primitivnih umjetnosti. Godine 1963. postigao je veliki uspjeh izložbom u galeriji «Mona Liza» u Parizu i od tada je imao više od 200 samostalnih izložbi u inozemstvu. Primio je brojne nagrade i stekao svjetsku slavu. Na njegovim slikama su motivi prirode i sela Hrvatskoga zagorja, najčešće je slikao brijegove, cvijeće, oblake i sunce. Autor je pokala kojeg dobiva pobjednik Hrvatskog nogometnog kupa, nazvanog – „Rabuzinovo sunce“.
18.12.1910. Najveći hrvatski violinist Zlatko Baloković održao je u koncertnoj dvorani prvi samostalni koncert
u Varaždinu. Bio je učenik češkog glazbenog pedagoga Vaclava Humla, a 1924. godine preselio se u SAD. Slavu je stekao nastupima po Kairu, Napulju, Vatikanu, Milanu, Torinu i SAD-u, no uvijek je ostao vezan uz domovinu Hrvatsku. Zlatko Baloković bio je veliki prijatelj s Nikolom Teslom kojem je 12.1.1943. svirao na sahrani, prema želji Nikole Tesle odsvirao je Scubertovu skladbu “Ave Marija”, A onda narodnu pjesmu “Tamo Daleko”. Umro je 29.3.1965. u Veneciji.
18.12.1400. U Lepoglavi je kao zadužbina grofova Celjskih utemeljen pavlinski samostan, koji je postao
hrvatsko središte crkvenog prosjačkog reda pavlina. Prvi samostan stradao je 1479. godine u turskoj provali, a obnovljen je 1489. u gotičkom stilu i utvrđen je kulama i opkopima. Samostanka crkva je poslije 1640. godine barokizirana, a u 18. stoljeću oslikao ju je čuveni barokni slikar pavlin Ivan Ranger. U lepoglavskom samostanu od 1503. godine djelovala je latinska gimnazija, a od 1582. godine u gimnaziju su primana svjetovnjačka djeca i to je bila prva javna gimnazija u Hrvatskoj, koja je djelovala do 1644. godine. U 17. stoljeću pavlini su u okviru samostana pokrenuli studij filozofije i teologije, a kralj Leopold Prvi Habsburški 1674. godine podigao je studij na rang akademije s pravom dodjeljivanja titula doktorata. Tako je lepoglavski studij postao 1786.godine samostan dolazi u vlasništvo Čazmanskog kaptola koji ga je sredinom 19. stoljeća prodao državi i 1854. godine dijelovi samostana pretvoreni su u kaznionicu, poznati lepoglavski zatvor.
