S krajem godine ponovo su se intenzivirali radovi na održavanju gradskih stabala - od orezivanja, uklanjanja do sadnje. Nakon što su Parkovi uklonili bolesna i nestabilna stabla, ovih ih dana možemo vidjeti u njima puno dražem poslu – sadnji. U ovoj godini bit će zasađeno ukupno 113 mladih stabala.
S krajem godine ponovo su se intenzivirali radovi na održavanju
gradskih stabala – od orezivanja, uklanjanja do sadnje. Nakon što
su Parkovi uklonili bolesna i nestabilna stabla, ovih ih dana
možemo vidjeti u njima puno dražem poslu – sadnji. U ovoj godini
bit će zasađeno ukupno 113 mladih stabala.
Broj posađenih stabala u gradu uvijek je veći od broja
uklonjenih
“Mnogo energije i rada ulažemo u odražavanje
ekološke ravnoteže i brigu o stablima. Kada uklanjamo stabala
često smo izloženi kritikama. Iako stabla smatramo korisnim i
vrlo vrijednim ekološkim kapitalom našega grada, ponekad je
ukloniti stablo nužno. Mi to činimo kada takvu procjenu donese
naša stručna služba koju predvodi magistrica urbanog šumarstva i
zaštite okoliša. Uklonjena stabla uvijek nadomjestimo mladim
stablima. Ponekad ne sadimo odmah na istoj lokaciji, jer je tlu
potrebno neko vrijeme za oporavak ili nas u tome sprječava
infrastruktura, podzemne i nadzemne komunalne instalacije i sl.
Kada nije moguće odmah saditi na istoj lokaciji s koje su stabla
uklonjena, sadimo na alternativnoj. Broj posađenih stabala u
gradu uvijek je veći od broja uklonjenih.” pojašnjava
Jelena Sekelj, direktorica Parkova i dodaje
“Ovih ćete dana na gradskim zelenim površinama sretati naše
zaposlenike kako sade mlade sadnice. Sadit će se obični bor,
tulipanovac, stupasti grab, lipa, razne vrste hrastova, javora i
magnolije, likvidambar, gledičija i još brojne druge vrste koje
pridonose očuvanju bioraznolikosti fonda stabala grada
Varaždina.”
U 2023. godini ukupno je uklonjeno 78 stabala. Stabla se najčešće
uklanjaju zbog štetnika i gljiva truležnica koje su uzrokovale
bolesti i fiziološki oslabile stabla. Neke su vrste kraćeg
životnog vijeka, pogotovo breze i javori, pa ih je potrebno
ukloniti zbog starosti i mogućih izvala tijekom nevremena. Vrste
koje su se ove godine najviše uklanjale su breze, javori i
smreke.
Bolesti jačeg intenziteta i više štetnika zbog promjene
klime
Kako promjena klime utječe na zdravlje stabala pojašnjava
Irena Prilika, magistrica urbanog šumarstva i zaštite
okoliša zaposlena u Parkovima: “Promjene klime
su rezultirale izostankom hladnih zima, a topli i vlažni uvjeti
ljeti pogoduju razmnožavanju bolesti i štetnika. Sušna razdoblja
ljeti također pridonose stresu stabala, čime se olakšava prodor
štetnika i bolesti. Ove godine u Varaždinu smo primijetili
značajno narušen izgled crnih borova (Pinus nigra Arnold) zbog
prisutnost patogenih bolesti poput Diplodia pinea (= Sphaeropsis
sapinea) i Mycosphaerella pini. Iznenadila nas je i pojava
azijske pamučne štitaste uši na likvidambrima i stablima javora
negundovac, koja je osim u Varaždinu zabilježena na još samo
jednoj lokaciji u Hrvatskoj. U šumarstvu se do rješenja
dolazi strpljivim praćenjem i istraživanjem. Kao i u medicini, za
neka stanja ne postoji lijek, ali dobri rezultati postižu se
redovitom brigom i održavanjem stabala.”
Projektom “Varaždin pod krošnjama” grad će dobiti više od
tisuću novih stabala i grmlja
Prema podacima gradskog Upravnog odjela za gradnju i komunalno
gospodarstvo, za sadnju u sklopu projekta “Varaždin pod
krošnjama” predviđa se preko tisuću komada čak 66 različitih
vrsta drvenastog zelenila. Planirana sadnja obuhvaća cijeli
prostor grada i neka vangradska naselja (Gojanec, Poljana
Biškupečka, Kućan Donji, Jalkovec), kao i sadnje na prostorima
gdje su prethodno uklonjena stabla (poput Matoševog trga).
Sadit će se na dječja igrališta, zelene površine uz pješačke i
biciklističke staze, u dvorišta dječjih vrtića te na
sportsko-rekreacijske zone. Vrste, kultivari i sorte birane su na
način da budu otpornije na utjecaje klimatskih promjena te su
predložene one koje unapređuju uvjete života i bioraznolikost.