Takvu dozvolu su do tad imali samo Krapina i Samobor.
7.1.1626. Hrvatski sabor je dozvolio Varaždincima izvoziti med. Takvu dozvolu su do tad imali samo Krapina i Samobor. Pošto se šećer počeo proizvoditi tek u 19. stoljeću, u srednjem vijeku se za zaslađivanje hrane koristio med, a Varaždinci su ga imali na vrtovima i oranicama koji su bili tik uz šume pa je proizvodnja meda bila obilna. Višak meda su Varaždinci odvozili na prodaju u Austriju, Italiju, Štajersku, Ugarsku i Kranjsku. Kraljevsko
vijeće je 1770. godine za prvog učitelja pčelarstva u Hrvatskoj imenovalo Varaždinca Antuna Grubera.
7.1.1884. U Budimpešti je potpisan ugovor o gradnji “Zagorske željeznice” od Čakovca i Varaždina do Zaprešića, Zagreba. Na pruzi duljine 110 kilometara radilo je 2300 radnika koje je vodio koncesionar Mirko
plemeniti Josipović, osnivač “Dioničkog društva Čakovačko-Zagrebačke željeznice”. Pruga je dovršena u rujnu 1886. godine.
7.1.1660. Knez Nikola Zrinski, hrvatski ban, sazvao je zasjedanje Hrvatskog sabora u Varaždinu. Zastupnici
sabora odlučili su pomoći Varaždinu u obnovi obrambenih zidina. Odlukom sabora, u obnovi su morali sudjelovati varaždinski kmetovi iz sela Svibovec, Sračinec, Kneginec, Bartolovec i Žabnik.
