U istraživanju su sudjelovali učenici drugih razreda srednje škole...
Čak 21 posto učenika drugog razreda srednjih škola namjerno se
samoranjava i nanosi bol, isti toliki postotak barem jednom u
životu ozbiljno je razmišljao o počinjenju samoubojstva, 14% njih
izradilo je plan za počinjenje samoubojstva, dok je njih 7%
pokušalo počiniti samoubojstvo. Zabrinjavajući su to podaci
dobiveni u drugom valu istraživanja koje je provedeno u sklopu
petogodišnjeg projekta “Testiranje 5C modela pozitivnog razvoja
mladih: tradicionalno i digitalno mobilno mjerenje
(P.R.O.T.E.C.T)”, a koje je u Županijskoj palači predstavila
voditeljica projekta izv. prof. dr. sc. Miranda Novak. Nositelj
projekta je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu, a financira ga Hrvatska zaklada za znanost.
– U drugom valu istraživanja, tijekom školske godine 2022./23.
sudjelovalo je 3.261 učenik drugog razreda srednjih škola, koji
su u istraživanje bili uključeni i školske godine 2021./22. Samo
istraživanje provodilo se u više hrvatskih gradova: Osijeku,
Vinkovcima, Rijeci, Splitu, Dubrovniku, Varaždinu, Velikoj Gorici
i Zagrebu. Ono što nas je šokiralo je da među mladima rastu
simptomi suicidalnosti, dok su simptomi depresivnosti,
anksioznosti i stresa slični kao i u prvoj točki mjerenja.
Odnosno 21% učenika drugih razreda srednje škole iskazuje
ozbiljne depresivne simptome, 31% simptome anksioznosti, dok 17%
njih iskazuje ozbiljne simptome stresa, što je podjednako
postocima u prvom razredu. Ujedno, na razini cijelog uzorka, od
3.200 ispitanika, 18% učenika izjasnilo se da je probalo
marihuanu, što je duplo obzirom na prošlu godinu – iznijela je
rezultate Miranda Novak naglasivši kako je razloga za takvim
stanjem mnogo, ali naglasak ovog puta stavlja na roditelje.
– Vidimo da kod one djece koja imaju više simptoma depresivnosti,
anksioznosti, poremećaja hranjenja, suicidalnosti, svi oni
izvještavaju da je kontrola roditelja pretjerana. Tu govorimo o
tzv. “helikopter” roditeljima koji svojim ponašanjem onemogućuju
djeci normalno odrastanje, koji sve rade umjesto njih, od čitanja
lektire, rješavanja određenih problema. Biti previše zaštitnički
nastrojen roditelj ne utječe dobro na mentalno zdravlje djeteta.
S druge strane, djeca su nam postala projekt, imaju sve više
zahtjeva od akademske strane, osjećaju veliki pritisak oko
školskog uspjeha, izvrsnosti, sve manje se druže s drugim
ljudima, što dovodi do toga da su sve lošiji u socijalnim
kontaktima. Puno je tu negativnih efekata koji utječu na mentalno
zdravlje djece i mladih – upozorila je Miranda Novak savjetujući
da se roditelji prema djeci trebaju ponašati više ravnopravnije,
da u njima gledaju buduću odraslu osobu koja treba preuzeti veću
odgovornost za sebe s više autonomije, jer to automatski znači da
će oni biti odgovorniji građani s manje rizičnog ponašanja i
boljeg mentalnog zdravlja.
Pročelnik za prosvjetu, kulturu i sport dr. sc. Miroslav Huđek u
svom je govoru podcrtao jednu riječ koja se provlači kroz
istraživanje, a to je ravnopravnost.
– Ako to prevedeno na jezik Varaždinske županije, onda to znači
stvaranje obrazovnog sustava jednakih šansi za sve, bez obzira na
položaj u društvu ili socio-ekonomski status obitelji. Nama je
najvažnije da svako dijete, svaka mlada osoba ima iste uvjete u
društvu. I zahvaljujući rezultatima ovog istraživanja,
preporukama UNICEF-a, novoosnovanom Centru za mentalno zdravlje
djece i mladih učinit ćemo sve da budemo još bolji. Zato je važno
da se uključi cijela školska zajednica, od naših škola, učitelja,
nastavnika, stručnih suradnika, do obitelji koja je temelj svega
– rekao je pročelnik Huđek.
Voditeljica Centra za mentalno zdravlje djece i mladih
Varaždinske županije i ravnateljica Medicinske škole Varaždin mr.
sc. Mirjana Grabar Kruljac istaknula je kako su potrebe za
Centrom već u prvim mjesecima njegova djelovanja i više nego
velike.
– Roditeljima smo u ovom trenutku velika podrška jer se u naš
Centar dolazi anonimno, bez uputnice, što je veliko olakšanje
kako za samu djecu, tako i za roditelje. Javljaju se s različitim
poteškoćama, od onih uobičajenih emocionalnih poteškoća u
odrastanju, do vrlo ozbiljnih kliničkih slika gdje mi tada djecu
upućujemo na kliničku razinu. Tim čine stručnjaci, od kojih je
svatko osnažen i educiran za rad s određenim skupinom djece i
mladih – rekla je voditeljica Centra Mirjana Grabar Kruljac
napomenuvši kako se na službenoj mrežnoj stranici škole nalazi
kontakt broj na koji se osobe mogu obratiti za pomoć.
Župan Varaždinske županije Anđelko Stričak zahvalio se
djelatnicima Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu na
istraživanju kako bi županija, kao osnivač škola imala spoznaje s
čime se to učenici, ali i njihovi roditelji te nastavnici susreću
na njihovom putu odrastanja.
– Naši učenici prema rezultatima istraživanja su prilično
empatični, ali isto tako im je važna društvena odgovornost.
Vidljivo je i da se suočavaju sa stresom i nekim vidom depresije,
jer skoro pa svi moraju biti odlikaš. Umjesto na to, što po meni
i nije od presudne važnosti, smatram da bi se trebali usmjeriti
na ono što vole, da razvijaju svoje talente i na tim područjima
daju ono najbolje od sebe. Na taj način oni mogu dati i najveći
doprinos sredini u kojoj žive. Osnivanjem centara izvrsnosti, te
Centra za mentalno zdravlje, kao Županija želimo upravo to
omogućiti našim učenicima – da razvijaju svoje talente, a isto
tako biti im podrška u njihovom odrastanju – zaključio je župan
Stričak.
Uz voditeljicu projekta, rezultate istraživanja predstavila je i
doktorandica na projektu Lucija Šutić, dok su u panelu
sudjelovale voditeljica Centra za mentalno zdravlje djece i
mladih Varaždinske županije mr. sc. Mirjana Grabar Kruljac,
psihologinja u Odjelu za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i
izvanbolničko liječenje ovisnosti ZZJZ Varaždinske županije
Mirjana Vincek-Škvorc, te Valentina Bosilj-Roki, dr. med. spec.
dječje i adolescente psihijatrije u Općoj bolnici Varaždin.