Bio je svestrani slikar koji je radio u raznim tehnikama i stvorio pavlinsku slikarsku školu...
27.1.1938. U Poljancu kraj Ludbrega rođen je
operni pjevač Franjo Petrušanec. U varaždinskoj
Glazbenoj školi pjevanje je učio kod profesorice Ankice Opolski.
Diplomirao je na zagrebačkoj Glazbenoj akademiji. U sezoni
1959/60. postao je član Opere HNK i u blistavoj karijeri, koja je
trajala 35 godina, ostvario je više od šezdeset velikih opernih
uloga. Bio je jedan od najboljih basova u Evropi, nastupao u
uglednim opernim kućama i na koncertima u Parizu, Berlinu, Pragu,
Napulju, Osaki, Tokiju, Salzburgu, Palermu, Bratislavi i drugdje,
pjevao je na Splitskom ljetu i Dubrovačkim ljetnim igrama,
nastupao na koncertima Varaždinskih baroknih večeri. Snimao je za
televiziju i radio te mnoge gramofonske ploče. Ljubiteljima opere
ostat će u trajnom pamćenju njegove uloge u operama i oratorijima
skladatelja Ivana Zajca, Vatroslava Lisinskog, Borisa
Papandopula, Jakova Gotovca, Giuseppea Verdija, Petra Iliča
Čajkovskog, Richarda Wagnera i drugih. Franjo Petrušanec umro je
u Zagrebu 27. studenoga 2005. godine.
27.1.1908. U Varaždinu je umro Vjekoslav
Polanski, gradski pekar. Jedan je od utemeljitelja Prvog
hrvatskog dobrovoljnog vatrogasnog zbora u Varaždinu 1864.
godine. Vjekoslav Polanski bio je dugo godina jedan od voditelja
varaždinskih vatrogasaca.
27.1.1842. U Varaždinu je umro Jakov
Lovrenčić, književnik, upravitelj imanja grofova Erdödy.
Njemačke pučke priče o Tilu Tillu Eulenspiegelu preradio je i
tiskao kao zgode Petrice Kerempuha. Objavljivao je u
“Varaždinskom kalendaru”. Autor je zbirki pripovjedaka “Kratka
dobrih držanj pripovedanja”, “Kratka od deset zapovedi Božjeh
pripovjedanja”. Lovrenčić je rođen 1787. godine.
27.1.1794. U 55. godini umro je u Varaždinu
pisac, pravnik i političar Josip Keresturi.
Rodio se u Štrigovi, bio je varaždinski gradski bilježnik,
zastupnik na Dvoru za Ugarsku kraljevinu. U Beču je izdavao
novine, objavio je političko – vojnu povijest Ugarske.
27.1.1753. Umro je pavlin Ivan
Ranger, najznačajniji predstavnik baroknog slikarstva u
sjevernoj Hrvatskoj. Oslikao je mnoge crkve u Belcu, Kamenici,
Donjoj Voći, Kapelu sv. Ivana na Gorici kraj Lepoglave,
franjevačku crkvu i strop franjevačke ljekarne u Varaždinu,
klecala varaždinske Pavlinske crkve, ljetnu samostansku
blagovaonicu u Lepoglavi. Bio je svestrani slikar koji je radio u
raznim tehnikama i stvorio pavlinsku slikarsku školu.
27.1.1399. Prvi se puta u jednoj od dosad
poznatih isprava spominje naselje koje se danas zove
Lepoglava.