U mladosti je bio svestrani sportaš, bavio se nogometom, hokejom na ledu, tenisom, plivanjem, skakanjem u vodu, ali najveće uspjehe postigao je kao atletičar...
28.1.2009. U Varaždinu je u 90. godini
umrla Vanda Milčetić, zaslužna hrvatska
knjižničarka, dugogodišnja ravnateljica varaždinske Gradske
knjižnice i čitaonice “Metel Ožegović”. Rođena je u Varaždinu
1918. godine, u rodnom gradu maturirala je na gimnaziji, a u
Mađarskoj i Danskoj specijalizirala bibliotekarstvo. Tijekom
tridesetgodišnjeg vođenja varaždinske knjižnice utemeljila je
Odjel za djecu, Ilirsku zbirku i zavičajnu zbirku “Varazdiensiu”,
pružala stručnu pomoć pri otvaranju putujućih i seoskih
biblioteka, školskih knjižnica, a u Višoj pedagoškoj školi u
Čakovcu predavala je knjižničarstvo. Za izvanredno veliki
doprinos varaždinskom i hrvatskom bibliotekarstvu Vanda Milčetić
dobila je najviša hrvatska priznanja za knjižničarstvo –
“Kukuljevićevu povelju” i nagradu “Pavao Markovac” a dobitnica je
i nagrade grada Varaždina.
28.1.2004. U 82. godini života umro je
znanstvenik Ante Gabričević, suradnik
Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
u Varaždinu. Među brojnim znanstvenim radovima objavio je i
knjigu “Stanovništvo Varaždina tijekom minulih stoljeća” u kojoj
prikazuje razvoj i priraštaj stanovnika u gradu tijekom 215
godina.
28.1.2004. Na skijanju na Kopaoniku u
snježnoj mećavi nestao je Artur Takač,
legendardni varaždinski sportaš i sportski djelatnik. Tijelo mu
je pronađeno nakon 17 mjeseci. Artur Takač rođen je 9. lipnja
1918. godine u Varaždinu, u obitelji montera prve električne
centrale. U rodnom gradu pohađao je gimnaziju, a zatim se
zaposlio u Svilani. U mladosti je bio svestrani sportaš, bavio se
nogometom, hokejom na ledu, tenisom, plivanjem, skakanjem u vodu,
ali najveće uspjehe postigao je kao atletičar, odnosno trkač na
srednje pruge – 800 i 1500 metara. Kao juniorski prvak države
poslan je u kamp nadarenih atletičara na Olimpijadu u Berlin
1936. godine. Nakon sportske karijere obavljao je brojne
odgovorne dužnosti u međunarodnim organizacijama. Među ostalim,
Artur Takač je od 1962.godine bio tajnik i od 1975. dopredsjednik
europskog komiteta Atletske federacije, selektor i tehnički vođa
atletske reprezentacije Europe, od 1969. tehnički direktor
Međunarodnog olimpijskog komiteta i od 1984. stalni je osobni
savjetnik predsjednika Međunarodnog olimpijskog komiteta Juana
Antonia Samarancha. Arturu Takaču Varaždinska županija posthumno
je dodijelila nagradu za životno djelo.
28.1.1947. U Varaždinu je
rođen Ivica Vukotić, sportski novinar,
publicista. Profesionalnim novinarstvom se počeo baviti 1967.
kada se zapošljava u Varaždinskim vijestima. Od 1978. novinar je
Sportskih novosti. Autor je jedanaest publicističkih djela o
varaždinskom sportu i sportašima, pokretač mnogih sportskih i
društvenih akcija u gradu i županiji. Ivica Vukotić umro je 2004.
godine.
28.1.1923. U Varaždinu je održan sastanak
predstavnika rudara zagorskih ugljenokopa na kojem je prihvaćena
odluka o štrajku kojim se tražilo
povećanje plaća. Štrajk je trajao sedam tjedana nakon čega su
rudarima povećane plaće za 20 posto.
28.1.1894. Odlukom zajedničkog Ugarsko –
hrvatskog državnog sabora uvedeno je 1891. godine obvezno
zdravstveno osiguranje obrtnih i tvorničkih namještenika
u Hrvatskoj. Tijekom 1892. godine utemeljena je Okružna blagajna
za potporu bolesnika Varaždinske županije koja je počela
djelovati 28. siječnja 1984. godine. Članovi Blagajne imali su
pravo za vrijeme bolesti i bolovanja zbog ozljeda na besplatne
lijekove, liječničku pomoć, ortopedska pomagala i hranarinu
tijekom dvadesetotjedne nesposobnosti za rad. Iz Blagajne se
isplaćivala i naknada za pogrebne troškove. Prve godine
djelovanja u Okružnu blagajnu učlanilo se 3900 osiguranika.
28.1.1831. Umro je Juraj
Kunić, zlatar. Rođen je u Varaždinu 1775. godine, bio je
najznačajniji zlatarski majstor hrvatskog klasicizma. Od njegovih
zlatarskih radova sačuvani su brojni kaleži u crkvama sjeverne
Hrvatske.
28.1.1709. Kralj Josip i. odobrio je
Varaždincima da podignu maltu na
mostu kod potoka Plitvica, četiri kilometra
udaljenom od grada, ali se toj odluci usprotivio hrvatski sabor,
koji je održan u Varaždinu 28. siječnja 1709. godine. Umjesto
pristanka na novu maltu, Sabor je odlučio pomoći slobodnom i
kraljevskom gradu Varaždinu dodjelom kmetova koji će popraviti
most preko Plitvice i ceste u gradu, za što se htjelo ubrati
maltarinu.