Projektant Igor Mrak iz tvrtke Via plan i dalje smatra da predloženo rješenje na najbolji mogući način rješava prometni problem. Evo što kaže na primjedbe nezadovoljnih građana...
Varaždinska tvrtka Via plan, u suradnji s dvjema
partnerskim tvrtkama – Geotech iz Rijeke i
Granova iz Zagreba – dobila je posao izrade
projektne dokumentacije za izgradnju deniveliranog prolaza
ispod pruge i rekonstrukciju dvaju raskrižja u Ulici Frana Supila
u Varaždinu. Projekt je to za koji je ista tvrtka prethodno
napravila idejno rješenje, a koji predviđa izgradnju podvožnjaka
koji će Supilovu spojiti s Ulicom Adolfa
Wisserta, dok bi na raskrižjima kod postojeće kućanske
rampe i kod Željezničkog kolodvora bili izgrađeni kružni prometni
tokovi.
Vrijednost glavnog projekta je 446.237,50 eura
(s uključenim PDV-om), a rok njegova dovršetka devet mjeseci.
Gradonačelnik Neven Bosilj najavljuje:
– Vjerujem da ćemo na proljeće 2025. početi s izgradnjom. Koji će
biti rok završetka, vidjet ćemo kad se završi glavni projekt,
vjerojatno će gradnja trajati 18 mjeseci.
Građani poslali pitanja gradonačelniku
No dio građana toga dijela grada
nije zadovoljan predloženim rješenjem. Svoje su pitanja
artikulirali, poslali u gradsku upravu, pa čak i dogovorili javnu
raspravu. Trebala je biti održana 10. siječnja, no gradonačelnik
ju je otkazao. Sad najavljuje novu, kad projektant napravi
prezentaciju.
Projektant o kojem je riječ je Igor Mrak,
direktor tvrtke Via plan. Riječ je o varaždinskoj tvrtki koja
spada u kategoriju mikropoduzetnika, s godišnjim prihodom
otprilike na razini od 150 tisuća eura. Vlasnici tvrtke su još
Zlatko Bralić, koji je ujedno i prokurist, te
Damir Crnčec, Tomislav Kreč i Nino
Vukelić. Nakon što su nezadovoljni građani javno
iznijeli svoje primjedbe, pred novinare je uz gradonačelnika
prošloga tjedna stao i projektant te je dao svoje viđenje nekih
otvorenih pitanja.
Ponudili alternativno rješenje
Iako su nezadovoljni građani predložili alternativno rješenje,
koje predviđa podvožnjak koji bi spojio Svilarsku
ulicu s Ulicom Julija Merlića, Mrak i
dalje smatra da je projekt koji je osmislila njegova tvrtka bolje
rješenje.
– Meni osobno ovo što smo predvidjeli čini se najboljim,
prvenstveno zbog gabarita Wissertove ulice na istočnoj strani
grada. S ovim drugim rješenjem nisam detaljno upoznat, tako da mi
je teško o tome pričati. Postoje tek skice koje nisu razrađene,
puno ozbiljnih elemenata je nevidljivo – kaže Mrak.
Razmatrane tri varijante
Kaže kako je prilikom traženja rješenja razmatrano nekoliko
varijanti. Pa daje razloge zašto se struka odlučila baš za
podvožnjak Supilova-Wissertova.
– Na istočnoj strani grada GUP-om (Generalni urbanistički plan)
su predviđene tri sabirne ulice. Jedna od njih je Ulica
Vilka Novaka. Tamo smo nekoliko puta probali naći
nekakvo rješenje. Zadnje je kolegama dala prethodna vlast, no
pokazalo se da je rješenje jednostavno prenisko. Osim toga,
pristup parcelama koje su na tome mjestu bio bi gotovo nemoguć –
osvrće se Mrak na prvo moguće rješenje. Projekt Bože
Solde, napravljen u vrijeme kad je na čelu Grada bio
Ivan Čehok, odbačeno je s dolaskom
Bosilja.
Druga sabirna ulica je Miškinina, na krajnjem
sjeveru. O njoj kaže:
– Tamo postoji pješački pothodnik. I zaista je važno da postoji
pješački pothodnik, jer u tom slučaju vrlo je jednostavno autom
napraviti krug i izaći kroz Podravsku ulicu
prema gradu.
‘Normalno je da tamošnji stanovnici nisu sretni’
Treća je, dakle, Ulica Adolfa Wisserta.
– Njezini stanovnici, naravno, nisu sretni zbog tog rješenja. To
je sasvim normalno, jer svaki zahvat u prostoru izaziva neke
promjene koje nisu uvijek pozitivne. No oni će realizacijom toga
rješenja biti puno bliže gradu, njihova djeca i unuci više neće
pretrčavati preko kolodvora, kao što to danas vjerojatno
rade.
Kako će stanari iz svojih dvorišta na prometnicu
Ne bježi projektant od toga da će u tome prostoru doći do
određenih ograničenja kad se podvožnjak izgradi. Stanari koji
žive na samom početku Wissertove, uz prugu, žale se da će im biti
onemogućen adekvatan izlazak s njihovih parcela i ulazak u
njihova dvorišta. Mrak kaže da njihova bojazan nije opravdana.
– Imat će na raspolaganju dovoljno prostora. To smo mnogo puta
provjeravali i pazili smo na to. Širina na tome mjestu koju će
imati na raspolaganju je pet i pol metara. To je prostor koji je
veći od propisanog kolnika za bilo koju gradsku ulicu, koji
iznosi pet metara. U podzemnim garažama taj prostor definiran je
na 5,4 metara. Dakle, ovdje će biti više. Ti ljudi će imati
sasvim dovoljan prostor za ući u parcelu – tumači Mrak.
‘Ima dovoljno mjesta za javna parkirališta’
Naravno, stanari na tom potezu neće moći neposredno ispred svoje
parcele parkirati automobile. Ali i za to postoji rješenje, kaže
projektant:
– To nije dio našeg projekta, ali u toj ulici ima dovoljno
prostora i može se napraviti niz javnih parkirališta, kao što je
to primjerice predviđeno UPU-om (Urbanistički plan uređenja) za
onaj susjedni dio, na području bivše tvornice VIS.
‘Imamo podatke o brojanju prometa’
Bune se i stanari Supilove. Uvjereni su da će se gustoća prometa
znatno povećati. Upozoravaju na to da pri planiranju podvožnjaka
nije napravljena prometna studija. Mrak smatra da ima dovoljno
ulaznih podataka:
– Mi raspolažemo dokumentima vezanima uz brojanje prometa, oni su
proizašli iz prethodnih rješenja, kad je rađen projekt za
rješenje na križanju s Ulicom Vilka Novaka.
‘Supilova se ne mijenja’
Projekt, napominje, neće ništa promijeniti u glavnoj prometnici
Supilove ulice, napominje projektant.
– Ovim našim rješenjem Supilova se ne suzuje, ne križa se s
nijednom drugom ulicom, ne prekida se nekim podvožnjakom
ili slično. Pored Supilove, na čestici HŽ-a, formira se još jedna
barijera, neposredno uz kolosijeke. To je i ključna ideja cijelog
zahvata. Zbog toga je projekt disclociran u odnosu na položaj
kućanske rampe. To se tamo nije moglo napraviti jer je na tome
mjestu kolosijek preblizu, neposredno uz cestu. A ovdje, kod
aktualnog rješenja, u tome prostoru se nalazi jedan dio kolodvora
koji je, recimo to tako, zapušten – objašnjava Mrak.
Je li ložiona kulturno dobro
Na tome zapuštenom dijelu kolodvora nalazi se i takozvana
ložiona, za koju građani kažu da predstavlja kulturno dobro i da
se ne bi smjela rušiti.
– Ta zgrada svima se čini jako zanimljivom, moram priznati da i
meni isto. Desetljećima se pitamo zašto Grad tu ne napravi nešto.
Međutim, Grad nije u stanju nešto tu raditi jer se radi o
prostoru HŽ-a. Ložiona je bila prediviđena za rušenje i prije
ovog našeg projekta. Dakle, nije pod zaštitom – tvrdi projektant.
HŽ planira modernizaciju kolodvora
Napominje Igor Mrak da HŽ planira veliku modernizaciju kolodvora
u Varaždinu.
– Radi se o ogromnom projektu koji predviđa niz različitih mjera.
Jedna je čišćenje cijeloga prostora, osim same zgrade kolodvora,
koja je zaštićena. U planu je i izgradnja niza novih kolosijeka
pa jedne parkirne garaže za automobile na više etaža,
parkirališta za bicikle, pothodnik kod Svilarske… Dakle HŽ ima
svoje razvojne planove – skreće Mrak pažnju na javnosti dosad
nepoznate detalje.
‘HŽ traži da se kućanska rampa zatvori za sve’
Grad i projektanti, dodaje, u kontaktu s HŽ-om pronašli su
rješenje, i to je ovo koje je predstavljeno. Kaže i da upravo HŽ
zahtjeva i postavlja kao apsolutni uvjet da se Ulica Vilka Novaka
zatvori.
– To nije ideja ni projektanta ni Grada. Čak smo pokušali
zamoliti ih da se tu ipak ostavi nekakav prostor, rekli su da ne
dolazi u obzir. I to nije došlo od nekog našeg prijatelja s kojim
smo razgovarali telefonom, nego je to stav upravljačkih struktura
tvrtke HŽ Infrastruktura – kaže Igor Mrak.
Dakle, suprotno prvotnim najavama, prijelaz kod kućanske rampe
bit će zatvoren za sve, ne samo za automobile, već i za pješake i
bicikliste. Zašto?
– Kako riješiti pružni prijelaz za pješake? On mora biti za njih
siguran. To znači da i dalje mora postojati nekakva kontrola HŽ-a
na tome mjestu. Mora postojati rampa. Kako ljudima reći da ne
smiju preko? Može se semaforom, to je isto alternativa… –
nabraja Mrak moguća rješenja, no čini se da HŽ ne ostavlja mnogo
opcija.
Hoće li rotori napraviti novi problem
Jedno od pitanja građana vezano je uz dva rotora koja će se
graditi, najviše ih brine onaj kod Željezničkog kolodvora.
Naime, u vrijeme dolaska i odlaska školaraca tamo se već sada
stvaraju kolone. A, sada, kad se dolazi iz Wissertove i želi se
krenuti na jug prema Varteksu, prvo se mora otići na sjever do
tog novog kružnog toga ispred kolodvora, tamo napraviti puni krug
i onda se vratiti u suprotnom smjeru. Postoji bojazan da bi se tu
mogao napraviti veći problem nego što postoji sada.
– Ljudi ne moraju koristiti ta dva rotora, mogu produžiti ravno.
Nitko njih ne tjera da se oni vraćaju u suprotnom smjeru. Ako im
to nije nužno – kaže Mrak. Smatra da su ta rotora samo dodatna
prednost u prometu na postojećim raskrižjima.
‘Većinu dana tamo nema nikoga’
Dodaje da je išao računati koliko je opterećenje koje na tu
prometnicu rade školarci. To, po svemu sudeći, nije dio nikakve
studije, nego usput dobivenih brojki.
– Ja sam si dao malo truda pa sam pitao koliko je putnika u tim
vlakovima koji ujutro dolaze u grad. Ne znam sasvim precizne
brojke, ali radi se od brojci od oko 90 učenika. Idemo računati.
Recimo da je između njih metar razmaka i da se kreću po tri u
skupini brzinom od jednog metra u sekundi, što je brzine lagane
šetnje. Ispada da im treba 30 sekundi da pređu preko te zebre.
Naravno, neko ide sporije, neko ide brže… Da, u praksi to možda
izgleda drugačije, ali ne svaki puta. Ono što je bitno je da 90
posto vremena u danu tamo nema nikoga – naglašava projektant, uz
napomenu da se u budućnosti, ako se pokaže potreba, na tome
mjestu izgraditi pothodnik, koji je čak predviđen GUP-om.
‘Tko ne želi ukrug, može okolo…’
Smatra da i nije neki problem autom napraviti krug u rotoru ako
se iz Wissertove ide na jug.
– Ako se nekome ne čeka dva puta na pješačkom prijelazu, neka ide
okolo kroz cijeli grad. Ovo njihovo rješenje predviđa da se
promet vodi prema Ulici Petra Krešimira IV.,
tako da se mora ići do Preradovićeve, pa preko
Stepinčeve u Aninu da bi došli
do križanja kod kućanske rampe. Pa ako ljudi vole taj krug raditi
da bi ne bi pričekali još koju sekundu na pješačkom prijelazu…
– osvrće se Mrak na tu primjedbu.
‘Predložio bih još jedan semafor u Supilovoj’
Što se tiče pješaka, njih novi projekt vodi u jednu točku, u
pothodnik Supilova-Wissertova.
– Taj pothodnik na sebe veže svu onu djecu koja žive u svim tim
naseljima i tamo mogu preći cestu. Tamo je predviđen jedan most,
zbog kojeg nam se isto rugaju, ne znam zašto. Tim mostom se
prelazi preko podvožnjaka, upravo zato da djeca ne moraju ići sve
okolo. Dolazi se na pješački prijelaz preko Supilove. Taj
prijelaz će promet u Supilovoj sigurno usporiti u tome trenutku,
stoga bih ja predložio tamo još jedan semafor, radi sigurnosti
djece. I nakon 800 metara djeca su na II. osnovnoj školi. A ako
se pješice ide okolnim putem, put je dugačak skoro tri kilemetra.
Mislim da to nije usporedivo – zaključuje Igor Mrak, direktor
tvrtke Via plan.
O svim tim temama na koje se osvrnuo sigurno će biti još riječi
na najavljenoj javnoj prezentaciji. A hoće li ponuđeni
odgovori umiriti nezadovoljne građane, to je već drugo
pitanje.
